20. sjednica Gradskog vijeća: Utvrđen porez na nekretnine i nova vrijednost paušalnog poreza na dohodak za djelatnost iznajmljivanja i smještaja u turizmu
U Velikoj gradskoj vijećnici, 25. veljače 2025. godine, na poziv predsjednika Nikše Franova, održana je 20. sjednica Gradskog vijeća Grada Krka tijekom koje su raspravljene mnoge za naredno razdoblje relevantne teme o kojima više doznajte iz priloženih sažetaka.
Na samom početku, većinom vijećničkih glasova, usvojena je dopuna Dnevnog reda, i to s prijedlogom Odluke o ukidanju statusa javnog dobra na k.č. 2546/15, k.o. Linardići., dok je odbijena inicijativa vijećnika Gorana Marevića da se u Dnevni red uvrsti prijedlog Odluke o prijenosu sjednica Gradskog vijeća Grada Krka.
U sklopu aktualnog sata kojim je označen početak sjenice raspravljalo se o uređenju istočnog poteza gradskih bedema u smislu uspostave šetnice koja bi povezivala Pizanska (Istočna) i Sjeverna gradska vrata, realiziranim i aktualnim projektima vezanim uz rasterećenje prometa u gradskoj poslovnoj zoni, nepropisnom korištenju pomorskog dobra od strane ovlaštenika dozvole na pomorskom dobru te nužnoj izradi novog cjelovitog rješenja uređenja prometa na području grada Krka.
– usvojen Zapisnik s 19. sjednice Gradskog vijeća Grada Krka, održane 10. prosinca 2024. godine
Materijale preuzmite: OVDJE.
– jednoglasno usvojen prijedlog Odluke o kriterijima za financiranje Javne vatrogasne postrojbe Grada Krka za 2025. godinu
Temeljem Uredbe o načinu financiranja decentraliziranih funkcija te izračuna iznosa pomoći za decentralizirane funkcija jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2025. i Odluke o minimalnim financijskim standardima, kriterijima i mjerilima za financiranje rashoda javnih vatrogasnih postrojbi u 2025. godini, za Javnu vatrogasnu postrojbu Grada Krka određen je ukupni budžet od 431.895,00 eura, s time da se navedena sredstva troše namjenski, što znači da je 330.000,00 eura planirano za plaće djelatnika, uzimajući u obzir redovan i prekovremeni rad te posebne uvjete rada, a 101.895,00 eura za doprinose na plaće.
Ostala sredstva za rad Javne vatrogasne postrojbe osiguravaju se iz proračuna jedinica lokalne samouprave - Grada Krka i ostalih otočnih općina - te proračuna Područne vatrogasne zajednice otoka Krka.
Materijale preuzmite: OVDJE.
– s 10 afirmativnih glasova i jednim suzdržanim, usvojen prijedlog Odluke o porezima Grada Krka
Zakonom o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima (Narodne novine broj 152/24) umjesto dosadašnjeg poreza na kuće za odmor uveden je porez na nekretnine, s time da je ostavljena i mogućnost uvođenja poreza na potrošnju i poreza na korištenje javnih površina.
Prema dosadašnjoj Odluci o porezima Grada Krka, donesenoj u prosincu 2023. godine, porez na kuće za odmor iznosio je 3,50 eura po četvornom metru korisne površine kuće za odmor na čitavom području Grada Krka.
Ovom Odlukom izmijenjene su odredbe o porezu na kuće za odmor kojeg je zamijenio porez na nekretnine, međutim naknada po kojoj se plaća porez na nekretnine utvrđena je u istom iznosu od 3,50, eura po četvornom metru korisne površine nekretnine uz moguće uvećanje njegove visine temeljem određenih kriterija koji utječu na vrijednost same nekretnine kao što su njezina starost i prisutnost sadržaja. Tako se za nekretnine kojima je građevinska dozvola izdana nakon 01. siječnja 2014. godine porez uvećava za 1,50 eura po četvornom metru korisne površine nekretnine, a za nekretnine koje imaju izgrađene bazene za 1,00 euro po četvornom metru korisne površine nekretnine. Od obveze plaćanja poreza na nekretnine mogu biti oslobođeni socijalno ugroženi građani, tj. korisnici zajamčene minimalne novčane naknade.
Prihod od poreza na nekretnine odsad dijele jedinice lokalne samouprave (80 posto) i jedinice područne (regionalne) samouprave (20 posto) na čijem se području nalazi nekretnina. Porez se ne plaća na one nekretnine: (1) koje služe za stalno stanovanje, (2) koje se iznajmljuju na temelju ugovora o najmu za stalno stanovanje, (3) javne namjene i namijenjene institucionalnom smještaju, (4) koje se u poslovnim knjigama trgovačkih društava vode kao nekretnine namijenjene prodaji, ako je od dana unosa u poslovne knjige do 31. ožujka u godini za koju se utvrđuje porez proteklo manje od šest mjeseci, (5) preuzete u zamjenu za nenaplaćena potraživanja, ako je od dana preuzimanja do 31. ožujka u godini za koju se utvrđuje porez proteklo manje od šest mjeseci, (6) koje zbog proglašenja prirodnih nepogoda u određenom poreznom razdoblju nisu podobne kao stambeni prostor, (7) u slučajevima kada se iz svih okolnosti može utvrditi da je onemogućena stambena namjena nekretnine, (8) u vlasništvu jedinica lokalne samouprave koje se nalaze isključivo na području te jedinice lokalne samouprave i (9) koje domaćinu određenom prema propisu kojim se uređuje ugostiteljska djelatnost služe za stalno stanovanje.
Materijale preuzmite: OVDJE.
– s 10 afirmativnih glasova i jednim protiv, usvojen prijedlog Odluke o visini paušalnog poreza na dohodak za djelatnost iznajmljivanja i smještaja u turizmu
Pravni temelj za donošenje Odluke o visini paušalnog poreza na dohodak za djelatnost iznajmljivanja i smještaja u turizmu sadržan je u Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o paušalnom oporezivanju djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu.
Temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine broj 152/24) koji je na snagu stupio 01. siječnja 2025. godine, propisano je da odluku o visini paušalnog poreza predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi sukladno kategoriji u koju je jedinica lokalne samouprave razvrstana prema indeksu turističke razvijenosti utvrđenom za prethodnu godinu, i to: (1) za prvu kategoriju indeksa turističke razvijenosti iznos paušalnog poreza određen je u rasponu od 100,00 - 300,00 eura, (2) za drugu kategoriju indeksa turističke razvijenosti iznos paušalnog poreza određen je u rasponu od 70,00 - 200,00 eura, (3) za treću kategoriju indeksa turističke razvijenosti iznos paušalnog poreza određen je u rasponu od 30,00 - 150,00 eura i (4) za četvrtu kategoriju indeksa turističke razvijenosti iznos paušalnog poreza određen je u rasponu od 20,00 - 100,00 eura. Prema aktualnim podacima Ministarstva turizma i sporta republike Hrvatske, Grad Krk svrstan je u prvu kategoriju indeksa turističke razvijenosti (33,36). S obzirom na to da je dosadašnji iznos visine paušalnog poreza na području Grada Krka (55,00 eura po krevetu, tj. 80,00 eura po smještajnoj jedinici u kampu, odnosno po smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj) izvan granica propisanih zakonom (od 100,00 - 300,00 eura), predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave bilo je dužno donijeti odluku kojom se utvrđuje visina paušalnog poreza u zakonom propisanom rasponu za prvu kategoriju indeksa turističke razvijenosti.
Ovom Odlukom mijenjaju se visine paušalnog poreza na način da se visina paušalnog poreza po krevetu na području Grada Krka (za sva naselja) utvrđuje u najnižem zakonom predviđenom iznosu od 100,00 eura, dok se visina paušalnog poreza po smještajnoj jedinici u kampu, odnosno smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj na području Grada Krka (za sva naselja) povećava i utvrđuje u iznosu od 150,00 eura budući da jedna smještajna jedinica u takvim objektima ima više kreveta.
Materijale preuzmite: OVDJE.
– s 10 afirmativnih glasova i jednim suzdržanim, usvojen prijedlog Zaključka o Izvješću o provedenoj stručnoj analizi o zaprimljenim inicijativama u svrhu utvrđivanja osnovanosti pokretanja postupka za izradu i donošenje, odnosno izmjenu i dopunu prostorno-planske dokumentacije za 2023. godinu
Temeljem Zakona o prostornom uređenju, jednom godišnje podnosi se izvješće o zaključcima stručne analize zaprimljenih inicijativa u svrhu utvrđivanja osnovanosti pokretanja postupka za izradu i donošenje, odnosno izmjene i dopune prostorno-planske dokumentacije. Izvješćem za 2023. godinu tako su obuhvaćena 32 zahtjeva fizičkih i pravnih osoba (za 22 manje nego li prethodne, 2022. godine), i to za izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Krka, Urbanističkog plana uređenja UPU 1 - Krk (NA1, R11, R38, R310, R311), Urbanističkog plana uređenja UPU 5 - Vrh i Detaljnog plana uređenja dijela područja Kružnog toka i Ul. Slavka Nikolića u gradu Krku. Neki od zahtjeva istovremeno se odnose na dva različita plana ili je analizom utvrđeno kako se posljedično mora izmijeniti i plan šireg ili užeg područja. Najveći broj samih zahtjeva, njih 29, odnosio se upravo na izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Krka, točnije na izmjenu granica građevinskih područja naselja Grada Krka. Dodajmo tome kako je u proteklih 12 godina za proširenje građevinskih područja podneseno 168 zahtjeva (uzimajući u obzir i one ponovljene), s time da su u protekle ti podnesena čak 102.
Od prvog Prostornog plana uređenja Grada Krka (iz 2007. godine) donesene su njegove četiri izmjene i dopune, a u tijeku je izrada petih. Dosadašnje izmjene nisu bile sveobuhvatne već ciljane te se granice građevinskih područja nisu mijenjale. Isto se odnosi i na spomenute pete izmjene u koje je od svih zahtjeva podnesenih u 2023. godini uvršteno preispitivanje mogućnosti gradnje hotela na jednoj od čestica te građevine javne/društvene namjene.
Sukladno podatcima iz Izvješća o stanju u prostoru Grada Krka za razdoblje od 2016. - 2020. godine, potrebno je s iznimnim oprezom pristupati eventualnim proširenjima građevinskih područja naselja, budući da je u proteklom vremenskom razdoblju pripremljen velik broj infrastrukturnih projekata pa je i sredstva potrebno usmjeravati prvenstveno na njihovu realizaciju i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.
Materijale preuzmite: OVDJE.
– s 10 afirmativnih glasova i jednim suzdržanim, usvojen prijedlog Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o izradi V. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Krka
Nakon donošenja Prostornog plana uređenja Grada Krka (2007.) donesene su njegove četiri izmjene i dopune, i to za uska područja (2009., 2011., 2015. i 2019. godine). Odluka o izradi V. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Krka donesena je zbog novih potreba Grada Krka te ostalih korisnika prostora, a s obzirom na nove trendove te demografske i društvene procese, ali i potrebe za suvremenijim tehničko-tehnološkim rješenjima komunalnih, infrastrukturnih i drugih građevina.
Međutim, krajem prošle godine, tvrtka Valamar Riviera d.d. iz Poreča dostavila je zahtjev za izmjenom Odluke o izradi V. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Krka, kao i Odluke o izradi V. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja UPU 1 - Krk (NA1, R11, R38, R310, R311), zbog potrebe usklađivanja prostorno planske dokumentacije Grada Krka s Prostornim planom Primorsko-goranske županije, a sve kako bi se mogao pokrenuti postupak koncesioniranja u vanlučkom području na predjelu Ježevac u gradu Krku.
U vrijeme donošenja PPU Grada Krka i UPU 1 - Krk, Kamp Ježevac, sukladno PP Primorsko-goranske županije, nije bio sastavnim dijelom građevinskog područja naselja Krk, već je bio određen kao zona ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja - T23. Zbog potrebe usklađivanja s PP Primorsko-goranske županije utvrđena je ugostiteljsko-turistička zona izvan naselja Ježevac te je s pripadajućim morskim dijelom uređene plaže - R39 propisana obaveza izrade Urbanističkog plana uređenja UPU 21 - Ježevac (T23, R39), a koji do danas nije donesen. U međuvremenu je za predmetno područje izmijenjen PP Primorsko-goranske županije koji ugostiteljsko-turističku zonu izvan naselja Ježevac - T23 određuje kao zonu ugostiteljsko-turističke namjene priključene naselju Krk. To je područje danas u cijelosti u funkciji kampa.
Također, Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o izradi V. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Krka, kao i Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o izradi V. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja UPU 1 - Krk (NA1, R11, R38, R310, R311) naknadno su korigirane prema zahtjevima Primorsko-goranske županije, i to na način da se na području kampa ne dozvoljava gradnja, izuzev adaptacije postojećih građevina u postojećim gabaritima, kako bi se ostvario uvjet da za izmjene i dopune predmetnih planova nije potrebno provoditi postupak ocjene, tj. strateške procjene utjecaja na okoliš.
Nastavno na sve navedeno, zonu ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja Ježevac - T23 potrebno je, sukladno PP Primorsko-goranske županije, odrediti kao zonu ugostiteljsko-turističke namjene koja se priključuje naselju Krk. Uz to, ovim se Planom za zonu Ježevac određuje vrsta ugostiteljsko-turističke zone, redefinira granica obuhvata UPU 1 - Krk te redefiniraju svi drugi dijelovi Plana vezani uz predmetnu izmjenu. U obuhvat UPU 1 - Krk bit će uključen i morski dio zone Ježevac, odnosno uređena plaža - R39.
Materijale preuzmite: OVDJE.
– s 10 afirmativnih glasova i jednim suzdržanim, usvojen prijedlog Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o izradi V. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja UPU 1 - Krk (NA1, R11, R38, R310, R311)
Nakon donošenja Urbanističkog plana uređenja UPU 1 - Krk (NA1, R11, R38, R310, R311) (2013.) donesene su njegove četiri izmjene i dopune, i to ciljane za tematska područja (2014., 2017., 2018. i 2019. godine). Odluka o izradi V. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja UPU 1 - Krk (NA1, R11, R38, R310, R311) donesena je kako bi se pojedina planska rješenja uskladila s novonastalim zahtjevima te novim potrebama Grada Krka i ostalih korisnika prostora.
Međutim, krajem prošle godine, tvrtka Valamar Riviera d.d. iz Poreča dostavila je zahtjev za izmjenom Odluke o izradi V. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Krka, kao i Odluke o izradi V. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja UPU 1 - Krk (NA1, R11, R38, R310, R311), zbog potrebe usklađivanja prostorno planske dokumentacije Grada Krka s Prostornim planom Primorsko-goranske županije, a sve kako bi se mogao pokrenuti postupak koncesioniranja u vanlučkom području na predjelu Ježevac u gradu Krku.
U vrijeme donošenja PPU Grada Krka i UPU 1 - Krk, Kamp Ježevac, sukladno PP Primorsko-goranske županije, nije bio sastavnim dijelom građevinskog područja naselja Krk, već je bio određen kao zona ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja - T23. Zbog potrebe usklađivanja s PP Primorsko-goranske županije utvrđena je ugostiteljsko-turistička zona izvan naselja Ježevac te je s pripadajućim morskim dijelom uređene plaže - R39 propisana obaveza izrade Urbanističkog plana uređenja UPU 21 - Ježevac (T23, R39), a koji do danas nije donesen. U međuvremenu je za predmetno područje izmijenjen PP Primorsko-goranske županije koji ugostiteljsko-turističku zonu izvan naselja Ježevac - T23 određuje kao zonu ugostiteljsko-turističke namjene priključene naselju Krk. To je područje danas u cijelosti u funkciji kampa.
Također, Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o izradi V. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Krka, kao i Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o izradi V. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja UPU 1 - Krk (NA1, R11, R38, R310, R311) naknadno su korigirane prema zahtjevima Primorsko-goranske županije, i to na način da se na području kampa ne dozvoljava gradnja, izuzev adaptacije postojećih građevina u postojećim gabaritima, kako bi se ostvario uvjet da za izmjene i dopune predmetnih planova nije potrebno provoditi postupak ocjene, tj. strateške procjene utjecaja na okoliš.
Nastavno na sve navedeno, ovom se Odlukom UPU 1 - Krk usklađuje s PP Primorsko-goranske županije i PPU Grada Krka (nakon što se PPU Grada Krka uskladi s PP Primorsko-goranske županije i zakonskim propisima), a vezano uz izmjenu granice obuhvata UPU 1 - Krk, jer se ugostiteljsko-turistička zona Ježevac priključuje naselju Krk, i to s pripadajućim morskim dijelom, odnosno površinom sportsko-rekreacijske namjene - uređenom plažom, a sve kako bi se u vanlučkom području na lokalitetu Ježevac omogućio postupak koncesioniranja.
Materijale preuzmite: OVDJE.
– s 10 afirmativnih glasova i jednim suzdržanim, usvojen prijedlog Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o izradi II. izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja predjela Mali Kankul u gradu Krku
Materijale preuzmite: OVDJE.
– s 10 afirmativnih glasova i jednim suzdržanim, usvojen prijedlog Odluke o ukidanju statusa javnog dobra (na k.č. 3462/2, k.o. Poljica)
Sukladno Zakonu o cestama, ovom se Odlukom ukida status javnog dobra na k.č. 3462/2, k.o. Poljica, koja je u zemljišnu knjigu Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Krku, u z.k.ul. 7907 za k.o. Poljica (oznaka zemljišta: dvorište i nadstrešnica površine od 89 m2), upisana kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Krka, a u katastarskom operatu kao nadstrešnica i dvorište površine od 89 m2, s time da je upisani posjednik Grad Krk.
Predmetna nekretnina nalazi se unutar ograđene parcele u naselju Brusići, i to k.č. 3274, k.o. Poljica, upisane u z.k.ul. 772, k.o. Poljica, inače u vlasništvu i posjedu J. B. iz Brusića, V. L. iz Kanade, Z. L. iz Punta i J. B. iz Brusića, te u naravi ne ulazi u sastav nerazvrstane ceste (tj. javnog dobra).
Temeljem odredbi navedenog Zakonu, kada trajno prestane potreba korištenja nekretnine ili njezinog dijela kao nerazvrstane ceste, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave istoj može ukinuti status javnog dobra, iako nekretnina kojoj prestaje takav status ostaje u njezinom vlasništvu.
Prema tome, nakon upisa prava vlasništva u korist Grada Krka na k.č. 3462/2, k.o. Poljica, za istu će se rješavati imovinsko-pravni odnosi.
Materijale preuzmite: OVDJE.
– s osam afirmativnih glasova, dva suzdržana i jednim protiv, usvojen prijedlog Odluke o ukidanju statusa javnog dobra (na k.č. 4445/5, k.o. Kornić)
Sukladno Zakonu o cestama, ovom se Odlukom ukida status javnog dobra na k.č. 4445/5, k.o. Kornić, koja je u zemljišnu knjigu Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Krku, u Popis I za k.o. Kornić (oznaka zemljišta: Butežine), upisana kao javno dobro - putovi, a u katastarskom operatu, također, kao put, površine od 14 m2.
Predmetna nekretnina čini građevinsku česticu, odnosno zemljište nužno za redovitu upotrebu građevine, zajedno s k.č. 2597/2, k.o. Kornić, upisane u z.k.ul. 4489, k.o. Kornić, ukupne površine od 1.656 m2, u vlasništvu V. M. iz Lakmartina te u naravi nije dio javnog dobra - nerazvrstane ceste izgrađene na k.č. 4445/1, k.o. Kornić.
Temeljem odredbi navedenog Zakonu, kada trajno prestane potreba korištenja nekretnine ili njezinog dijela kao nerazvrstane ceste, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave istoj može ukinuti status javnog dobra, iako nekretnina kojoj prestaje takav status ostaje u njezinom vlasništvu.
Prema tome, nakon upisa prava vlasništva u korist Grada Krka na k.č. 4445/5, k.o. Kornić, za istu će se rješavati imovinsko-pravni odnosi.
Materijale preuzmite: OVDJE.
– s 10 afirmativnih glasova i jednim suzdržanim, usvojen prijedlog Zaključka o usvajanju Izvješća o izvršenju Plana djelovanja Grada Krka u području prirodnih nepogoda za 2024. godinu
Materijale preuzmite: OVDJE.
– s 10 afirmativnih glasova i jednim suzdržanim, usvojen prijedlog Odluke o dodjeli jednokratne novčane pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode nastale u svibnju 2024. godine na području Grada Krka
Područje Grada Krka, u noći s 30. na 31. svibnja prošle godine, pogodilo je snažno nevrijeme s obilnim padalinama prouzročivši određenu štetu na imovini, posebice na građevinama, u poljoprivredi te na ostalim dobrima. Poplava kao posljedica obilne kiše, temeljem Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, smatra se prirodnom nepogodom.
Župan Primorsko-goranske županije tako je 14. lipnja prošle godine donio Odluku o proglašenju prirodne nepogode za Grad Krk (Službene novine Primorsko-goranske županije broj 26/24), i to upravo zbog šteta uzrokovanih prirodnom nepogodom - poplavom. Temeljem procjene Gradskog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, ukupna vrijednost nastale štete (uglavnom na građevinama, opremi, zemljištima i obrtnim sredstvima) unesena u Registar šesta iznosi 120.419,06 eura. Temeljem Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj u prosincu prošle godine donijela je Odluku o dodjeli sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih u 2024. godini u Republici Hrvatskoj, a da je pritom izostavila područje čitave Primorsko-goranske županije, pa tako i Grad Krk.
S obzirom na izneseno, ovom su Odlukom utvrđeni uvjeti, visina novčane pomoći i način ostvarivanja prava na novčanu pomoć fizičkim i/ili pravnim osobama za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode nastale 31. svibnja 2024. godine na području Grada Krka, a uzrokovane obilnim oborinama. Pravo na jednokratnu novčanu pomoć ostvarivat će fizičke i/ili pravne osobe koje su, u roku od 03. do 20. lipnja prošle godine, podnijele prijavu za štetu nastalu na imovini (tj. na građevinama, opremi, zemljištima, dugogodišnjim nasadima, obrtnim sredstvima te na ostalim dobrima, kao i u stočarstvu, ribarstvu i akvakulturi). Sredstva za dodjelu jednokratne novčane pomoći u Proračunu Grada Krka za 2025. godinu osigurana su u ukupnom iznosu od 25.000,00 eura, s time da će se novčana pomoć oštećenicima isplaćivati u iznosu od 50 posto od procijenjene štete. Isplate će, pozivom za dostavu osobnih dokumenata, krenuti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ove Odluke.
Materijale preuzmite: OVDJE.
– s 10 afirmativnih glasova i jednim protiv, usvojen prijedlog Zaključka o usvajanju Smjernica za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite Grada Krka za razdoblje od 2025. - 2028. godine
Civilna zaštita je sustav organiziranja sudionika, operativnih snaga i građana za ostvarivanje zaštite i spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u velikim nesrećama i katastrofama, kao i otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja.
Smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite donose se u cilju definiranja pojedinačnih ciljeva, konkretnih koraka u sustavu civilne zaštite, potrebnih mjera zbog kojih se ti koraci utvrđuju prioritetnim, planiranja financijskih sredstava potrebnih za ostvarivanje razvojnih ciljeva, u ovom slučaju za razdoblje od 2025. - 2028. godine.
Zakonom o sustavu civilne zaštite određeno je da sustav civilne zaštite obuhvaća mjere i aktivnosti (preventivne, planske, organizacijske, operativne, nadzorne i financijske) kojima se uređuju prava i obveze sudionika, ustroj i djelovanje svih dijelova sustava civilne zaštite i način povezivanja institucionalnih i funkcionalnih resursa sudionika koji se međusobno nadopunjuju u jedinstvenu cjelinu, a sve to radi smanjenja rizika od katastrofa te zaštite i spašavanja građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša na teritoriju Republike Hrvatske od posljedica prirodnih i tehničko-tehnoloških nesreća i katastrofa te otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja.
Operativne snage sustava civilne zaštite na području Grada Krka su: (1) stožer civilne zaštite Grada Krka, (2) operativne snage vatrogastva (Javna vatrogasna postrojba Grada Krka i Dobrovoljno vatrogasno društvo Krk), (3) postrojba i povjerenici civilne zaštite opće namjene, (4) operativne snage Hrvatskog Crvenog križa (Gradsko društvo Crvenog križa Krk), (5) Hrvatska gorska služba spašavanja - Stanica Rijeka, (6) Veterinarska stanica Rijeka - Ambulanta Krk, (7) koordinatori na lokaciji te (8) pravne osobe u sustavu civilne zaštite.
Ove Smjernice polazište su za izradu godišnjih analiza stanja sustava civilne zaštite te godišnjih planova razvoja sustava civilne zaštite s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje.
Materijale preuzmite: OVDJE.
– s 10 afirmativnih glasova i jednim protiv, usvojen prijedlog Zaključka o usvajanju Analize stanja sustava civilne zaštite za 2024. godinu i donošenju Godišnjeg plana razvoja sustava civilne zaštite za 2025. godinu s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje
Materijale preuzmite: OVDJE.
– s 10 afirmativnih glasova i jednim protiv, usvojen prijedlog Zaključka o usvajanju Izvješća o primjeni agrotehničkih mjera i mjera za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Grada Krka za 2024. godinu
Materijale preuzmite: OVDJE.
– s 10 afirmativnih glasova i jednim suzdržanim, usvojen prijedlog Zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog Pravilnika o unutarnjem redu i načinu rada Centra za kulturu Grada Krka
Materijale preuzmite: OVDJE.
– s 10 afirmativnih glasova i jednim suzdržanim, usvojen prijedlog Zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog Izmjene Statuta predškolske ustanove, Grad Krk, Dječji vrtić Katarina Frankopan
Materijale preuzmite: OVDJE.
– s 10 afirmativnih glasova i jednim suzdržanim, usvojen prijedlog Zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Dječjeg vrtića Katarina Frankopan
Materijale preuzmite: OVDJE.
– s 10 afirmativnih glasova i jednim suzdržanim, usvojen prijedlog Odluke o ukidanju statusa javnog dobra (na k.č. 2546/15, k.o. Linardići)
Sukladno Zakonu o cestama, ovom se Odlukom ukida status javnog dobra na k.č. 2546/15, k.o. Linardići, koja je u katastarskom operatu, u posjedovnom listu broj 323 (javno dobro - putovi), za k.o. Linardići, upisana kao dvorište od 69 m2. Predmetna katastarska čestica nije upisana u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Krku.
Na predmetnoj nekretnini, kao i na parcelama gr.č 15/1, upisanoj u z.k.ul. 1808, zatim gr.č 15/5, upisanoj u z.k.ul. 1809 te gr.č 15/6, upisanoj u z.k.ul. 565, sve k.o. Linardići, a koje su vlasništvu M. M. iz Pinezića, izgrađena je zgrada koja se nalazi u naselju Linardići, što znači da se nekretnina ne koristi kao javno dobro - put.
Temeljem odredbi navedenog Zakonu, kada trajno prestane potreba korištenja nekretnine ili njezinog dijela kao nerazvrstane ceste, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave istoj može ukinuti status javnog dobra, iako nekretnina kojoj prestaje takav status ostaje u njezinom vlasništvu.
Prema tome, nakon upisa k.č. 2546/15, k.o. Linardići, u zemljišnu knjigu Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Krku, te upisa prava vlasništva u korist Grada Krka, za istu će se rješavati imovinsko-pravni odnosi.
Materijale preuzmite: OVDJE.