Veličanstveni povratak na dvor Luja XIV. uz Hrvatski barokni ansambl

Kao dio glazbenog programa 62. Ljetnih priredbi, 29. srpnja 2018. godine, u crkvi sv. Kvirina, održan je koncert Hrvatskog baroknog ansambla, inače najznačajnijeg domaćeg glazbenog kolektiva specijaliziranog za povijesno vjernu interpretaciju glazbe baroknog razdoblja, i to na izvornim glazbalima ili njihovim vjernim replikama.

Nakon talijanskog ansambla I Musicali Affetti i predstavljanja venecijanske instrumentalne glazbe s početka 17. stoljeća, ovim je koncertnim programom posvećenim francuskoj baroknoj glazbi, ujedno i 5. epizodom: Glazba Kralja Sunca; Šutnja Luja XIV., nastavljena Glazbena priča Knezova Krčkih Frankopana, obzirom da se upravo glazbenim dijelom ovogodišnjeg festivala obilježava 900. obljetnica od prvog pisanog spomena Knezova Krčkih Frankopan na otoku Krku. Stoga, u namjeri da se ukaže na bogatstvo i različitost europske glazbene baštine od 12. do 17. stoljeća, sveukupnim programom obuhvaćena je serija od devet koncerata ozbiljne glazbe (proslov, sedam epizoda i epilog), uzimajući u obzir staru (srednjovjekovnu), ranu (renesansnu) i klasičnu (baroknu) glazbu te tako prateći vrijeme vladanja loze Frankopana, ali i nekolicinu konkretnih povijesnih trenutaka.

Teatralnost je, naime, duboko prožimala sve aspekte života u Versaillesu, a kazališne predstave bile su omiljena razonoda i kralju, i njegovim dvoranima. Zato je prvi dio koncerta izveden kao čin kazališne predstave, prezentirajući pritom mnoga različita lica glazbe i (glazbenog) života tog doba, a koji se isprepleću i nižu bez jasnih granica. Između ostalog, Kralja Sunca uljuljalo se u san izvatkom iz intimnih uspavanki skladatelja Jean-Baptistea Lullyja što su se po svoj prilici stvarno izvodile pred kraljevskom spavaćom sobom. A probudilo ga se, zatim, glazbom izvorno napisanom za kazalište, bez koje bi se ovakav teatralni niz mogao smatrati manjkavim. Lullyjeva Alceste (libreto po Euripidovoj Alkestidi) tako započinje prologom u kojem nimfe sa Seine žude za Lujevim povratkom iz konkretne povijesne bitke, a plesni stavci ne slave Alkestidu, već pobjedonosnog Luja, koji je možda i tada, kao strastveni plesač, još jednom, ovladao scenom. Zavirivši u orkestralnu rupu pariške opere, počinjemo otkrivati razloge zašto bi francuski barok mogao biti omiljena epoha jednom sviraču ili sviračici flaute. Jer, 1740., u operi počinje svirati Michel Blavet, jedan od najslavnijih flautista ikad. Njegova briljantna karijera cvate za vrijeme vladavine Luja XV., pa se može činiti neprikladnim njegovo uvrštavanje u ovaj koncertni program, no Blavet kao glazbenik i nova razina umijeća sviranja flaute posljedica su fantastičnog procvata novih drvenih puhačkih instrumenata na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće. Upravo to vrijeme ključno je za razvoj flaute, i može se nazvati njezinim prvim zlatnim dobom. Kraljevski status flaute u vladavini Kralja Sunca potvrđuju i najvažniji skladatelji toga doba dajući joj uvijek glavne uloge u svojim najvažnijim kompozicijama. Iako ni Marin Marais, ni François Couperin ne preciziraju instrumentaciju, ali flautu izrijekom spominju: Marais u naslovu svojih Piéces en Trio, a Couperin u predgovoru svojih čarobnih Kraljevskih koncerata. Michel Blavet i Joseph Bodin de Boismortier, najmlađi skladatelji na programu predstavljaju rezultat profiliranja flaute kao solističkog instrumenta. Obojica su joj posvetili već zrele i opsežne zbirke sonata i suita, a posebno treba spomenuti Boismortierovih jedinstvenih 6 koncerata za 5 flauta iz 1727. godine. Ovaj jedinstveni povratak na dvor Luja XIV. krčkoj su publici priskrbili Ana Benić (flauta i umjetničko vodstvo), Eleonora Bišćević (flauta), Stjepan Nodilo (blokflauta i oboa), Laura Vadjon (violina), Ivan Jakšeković (violina), Nika Zlatarić (viola da gamba), Izidor Erazem Grafenauer (teorba i gitara) i Pavao Mašić (čembalo), a da virtuozna svirka nije ostala nezamijećena, svjedočio je ne samo izvrsno popunjen auditorij Kvirinove crkve, već i glasne ovacije kojima su ispraćeni naši glazbenici.

Hrvatski barokni ansambl utemeljen je 1999. godine i okuplja glazbenike mlađe generacije, već afirmirane u izvođenu barokne glazbe. Njegova je ravnateljica renomirana violinistica Laura Vadjon. Uz stalne koncertne cikluse u Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu, ansambl redovito gostuje na mnogim domaćih i stranih festivala (Varaždinske barokne večeri, Dubrovačke ljetne igre, Splitsko ljeto, Korčulanski barokni festival, Zagrebački barokni festival, Glazbene večeri u sv. Donatu, Histria festival, Osorske glazbene večeri, Koncerti u Eufrazijani, Rovinjsko glazbeno ljeto, Lubeničke večeri, Ljetne priredbe u Krku, Pasionska baština, Organum Histriae, Barokna glazba u baroknoj crkvi u Osijeku, Mostarski festival, Paško ljeto, Brodsko ljeto, Festival hrvatske glazbe u Beču, Festival duhovne glazbe srednjoeuropskih zemalja u Rimu, Beogradski festival rane muzike, Festival Brežice, Festival Tesori musicali Toscani u Pisi, Festival Misiones de Chiquitos, Bolivija, Festival Esteban Salas, Havana - Kuba, Festival in old Krakow, i drugih.) U svojim programima često ugošćuje strane umjetnike, eksperte u povijesno osviještenom pristupu izvođenja barokne glazbe, a među najdraže im spadaju: Catherine Mackintosh, Herve Niquet, Enrico Onofri, Laurence Cummings, Andreas Helm, Rachel Brown, Alessandro Tampieri, Jaap ter Linden, Richard Egarr, Jacques Ogg, Werner Ehrhardt, Marcello Gatti, Stefano Montanari, Aapo Hakkinen, Philip Pickett, David Staff, Theresa Caudle, Mimi Mitchel, Adrian Butterfield, Peter Lönnerberg i Ryo Terakado. U programima Hrvatskog baroknog ansambla redovito su zastupljeni i hrvatski kompozitori, odnosno oni koji su djelovali na ovom području poput F. Sponga-Uspera, G. Uspera, T. Cecchinija, V. Jelića, I. Lukačića, G. Pulitija, L. Sorkočevića, i drugih. Ansambl je dobitnik diplome Milka Trnina Hrvatskog društva glazbenih umjetnika - 2001., nagrade Orlando Dubrovačkih ljetnih igara - 2014., te nagrade Ivan Lukačić Varaždinskih baroknih večeri - 2016. godine. Zbog stručnih, stilski čistih i virtuoznih interpretacija, glazbena ih kritika, kao i publika svrstavaju u sam vrh hrvatske glazbene reprodukcije.

Glazbena priča Knezova Krčkih Frankopana nastavlja se već 07. kolovoza, također, u crkvi sv. Kvirina, i to 6. epizodom: Glazbeni vrt u sutonu Svetog rimskog carstva, u kojoj će nam skladateljske veličine poput Giovannija Girolama Kapspergera i Salamonea Rossija predstaviti vokalno-instrumentalni ansambl Minstrel.