Turizam izvukao 2013.

Otočni Novi list, 08. prosinca 2013.

 

Još je jedna godina na izmaku, ona 2013., no kada se sve zbroji i oduzme, ona je na četiri najveća kvarnerska otoka - Krku, Lošinju, Cresu i Rabu - ipak prošla relativno dobro, i to najviše zahvaljujući izvrsnim turističkim rezultatima, pa se tu konotacija trinaestice baš i ne bi mogla primijeniti. 

Posvuda na otocima 2013. su obilježili lokalni izbori, veće ili manje investicije, desetkovani urod maslina zbog napada svrdlaša i, pred sam kraj godine, u studenome, nezapamćena, orkanska bura. Turizam je ono po čemu će otočani 2013. pamtiti samo po dobrome, i ono što je nekako otoke izoliralo od pogubnih utjecaja globalne gospodarske krize. 

Godina na izmaku i krčkoj je svakodnevici donijela pregršt događanja te se, barem što se Bodulije tiče, nema razloga smatrati nesretnom. Iako niti otočani nisu udaljeni od sveprisutnih recesijskih trendova, godina koju polako, ali sigurno ostavljamo za sobom Krčanima je donijela i neke pozitivne, lijepe i optimistične pojavnosti kojima su, posebice tijekom turističke sezone, svjedočili svi. U prigodnom presjeku bodulske 2013. prisjećanje na događanja koja su obilježila godinu započet ćemo temom o kojoj smo, kao i svi ostali mediji, pisali na samom početku godine - fiskalizacijom. Iako prvotno gledana kao bauk i svojevrstan porezni teror nad ionako osiromašenim građanima i podzetnicima, poslovično disciplinirani otočani nova su pravila prihvatili bez ustezanja i ikakvih otpora, a kako je kasniji tijek godine pokazao, slično su se u provedbi financijsko-disciplinskih reformi ponijeli i kupci, zbog čega je ta top tema na koncu brzo pala u zaborav. Početak godine obilježili su i prijepori oko širenja morskih kapaciteta Marine Punat zbog kojih je u jednom trenuktu zaiskrilo i u odnosima dviju susjednih lokalnih jedinica - Punta i Krka. Spor oko pitanja vezanih uz međusobnu raspodjelu prava i kapaciteta korištenja prostorno-ekološki prilično ograničenih resursa Puntarske drage naposljetku se s terena (i novinskih stranica) preselio u upravno-pravne vode gdje se, nakon žalbenih intervencija s krčke strane, spor navodno i dalje vodi. 

Prvi dio godine obilježila je i predizborna kampanja. Lokalni su izbori, barem što se otoka Krka tiče, naposljetku donijeli dosta novih i svježih vjetrova. 

    

Nova lica

 

Otočnom je lokalnopolitičkom svakodevicom nakon svibanjskih izbora zajahalo nekoliko novih, relitivno mlađih i dosad u političkom svijetu ne pretjerano prisutnih ljudi, dok su neki od dugogodišnjih političkih teškaša (bar na neko vrijeme) bili prisiljeni ustuknuti i povući se u političku hladovinu. Na bodulsku političku scenu su tako nakon svibanjskih izbora stupili novaci Marinko Žic (Punat), Robert Anton Kraljić (Malinska-Dubašnica) i Mirela Ahmetović (Omišalj), dok su se njihovi prethodnici Mladen Juranić, Anton Spicijarić i Tomo Sparožić, morali povući u drugi plan. Brzo po izborima, otočani su se morali okrenuti onome u čemu su najbolji - turizmu. A da su to učinili dobro i sa stilom, najbolje je potvrdila ljetna sezona koju su na cijelom Krku obilježili odlični, često i rekordni rezultati, kao i brojne nagrade. Grad Krk i Općina Baška ljetnu su gužvu zaključili novim turističkim cvjetovima i spoznajom kako, svatko u svojoj kategoriji, spadaju u red najboljih destinacija Jadrana, a sličnim su se priznanjima mogli pohvaliti i vlasnici kampova Bunculuka, Slamni te Glavotok, kao i hotelijeri iz krčke ispostave Valamarove grupacije, koja je upravo u ljeto 2013. ušla s temeljito obnovljenim i repozicioniranim kampom Krk koji je obogaćen bazenima, wellness i drugim sadržajima u sezonu ušao kao jedan od nejreprezentativnijih tekstilnih kampova na Kvarneru. 

    

Velebna dvorana

 

Na početku ljetne sezone novu je uzdanicu dobila i sad već prilično respektabilna scena otočnih trgovačkih centara. Nakon što je prethodnih godina svoje prodajne centre na Krku otvorilo nekoliko vodećih domaćih maloprodjanih lanaca, na ulazu u Krk novi supermarket otvorile su i riječke Plodine, u kojemu se posla našlo za više desetaka otočana. Neznatno manje korisnog prostora od onog trgovačkog, u najvećem se otočnom lokalnom središtu napokon našlo i za krčke osnovce, ali i sportaše i rekreativce koji su, nakon duljih priprema i financijskog zaokruživanja investicije, na novouređenom Školskom trgu dobili velebnu školsku sportsku dvoranu kojom su zaokružena gotovo cijelo jedno desetljeće duga ulaganja u krčku školsku infarstrukturu. Na svoje dolaze i brojni stanovnici krčkog Šotoventa i dijelova Dobrinjštine na kojima je, zahvaljujući investicijskoj ofenzivi Hrvatskih voda (i lokalnih samouprava) proteklih mjeseci učinjen ogroman iskorak na planu izgradnje vodovodnih sustava. Najmnogoljudniji, ali i najrazvijeniji jadranski otok tako bi uskoro trebao na listu odrađenog uvrstiti i problematiku opskrbe kvalitetnom pitkom vodom koja je, obzirom na njegovu dosadašnju posvemašnju vodoopskrbnu nepokrivenost, bila jedna od njegovih najvećih i najznačajnijih mana i boljki. 

Za razliku od turističkih radnika i stanovnika donedavna žednih dijelova otoka Krka, 2013. po dobrome sasvim sigurno neće pamtiti otočni maslinari. Zbog katastrofalnih šteta koje je na nasadima napravio štetnik maslinov svrdlaš, ona će ostati zabilježena kao jedna od najlošijih godina u povijesti krčkog maslinarstva, u kojoj berbe gotovo da uopće nije ni bilo. Malo prije maslinara, svoj su pak posao prilično uspješno odradili vinogradari, ponajviše oni vrbnički iz čijih su vinograda u podrume isporučene sasvim solidne količine grožđa. 

Završnicu godine koju podvlačimo obilježio je i završetak priče oko Turističke zajednice otoka Krka, krovne institucije krčkog turizma koja je, nakon što ju je još sredinom godine pogođen nedosljednim i financijski nediscipliniranim odnosnom njenih osnivača napustio njen dugogodišnji direktor Ivica Bogović, mjesecima djelovala bez svog čelnika. Naposljetku, upražnjenu je direktorsku stolicu popunila Željka Barešić iz Njivica, koja se upravo ovih dana uhodava u nimalo jednostavnom i laganom poslu koordiniranja i vođenja sveotočnih promocijskih aktivnosti. 

Nismo zaboravili ni orkansku buru koja je u studenom poharala cijeli Kvarner, pa tako i otok Krk. Iz korijenja iščupana stabla, prevrnuti kiosci i kontejneri, ali i otpuhani krovovi koje su, gdje god su mogli, požrtvovno nastojali ustabiliti otočni vatrogasci, nedavno su tako iznova dokazali koliko vjetar na našem području može biti jak. Tome su svjedočili i podaci s mjerne postaje na Krčkom mostu gdje je bio zabilježen udar vjetra od gotovo 230 km/h! 

Završnica godine, osim besmislenih tamburanja po temama vezanim uz brak, muško-ženske odnose i ćirilicu, otočanima je donijela i nekoliko važnih tema povezanih s obalnom, odnosno lučkom infrastrukturom. Nakon što je još u travnju u funkciju stavljen dobrano produženi, 5,6 milijuna kuna težak novi lukobran u luci Njivice, na red su ovih dana konačno došla i ulaganja u Valbisku, najznačajniju trajketnu luku - poveznicu kvarnerskih otoka Krka, Cresa, Lošinja i Raba. Ondje otvorenim radovima napokon će se stvoriti mogućnost sigurnijeg priveza plovila kojima se od obale udaljeniji otoci danonoćno spajaju s Krkom, ali i još intenzivnijeg i učestalijeg prometovanja stanovnika i posjetitelja otočnog područja PGŽ. Jedanko tako, ovih je dana pokrenuta i sanacija bašćanske Male rive, koja je zbog dotrajalosti i statičke ugroženosti godinama prijetila sigurnosti korisnika luke. 

    

Dina najveća mrlja

 

Iako se ne nalazi na samom otoku Krku, Bodulima je od velikog značaja za svkodnevicu bio i čin otvaranja novog, istina tek djelomično dovršenog nastavka riječke obilaznice, onog koji povezuje čvor Sv. Kuzam s Križišćem. Zasad otvoreni tek povratni trak otočanima je uvelike olakšao i ubrzao put do Rijeke, jednako kao što je do njihovih apartmana i soba ubrzao dolazak na Krku uvijek dobrodošlih turista i vikendaša. A kad se tek (napokon) otvori i puni profil te ceste, gdje će otočanima biti kraj... 

Kad se sve zbroji i oduzme, što se otočana i otoka Krka tiče u red ovogodišnjih naj-događanja zasigurno bi se moglo svrstati sve što se ticalo turističke sezone kojom su svugdje i na svakom koraku rušeni rekordi. A ono po čemu će 2013. na Krku i među Krčanima biti zapamćena po ne tako dobrome, sasvim su sigurno događanja vezana uz omišaljsku Dina Petrokemiju. Još uvijek trajajuća kalvarija njenih radinka obilježena životom bez plaće i krajnje neizvjesnim ishodom njihova predugog životarenja na rubu, suosjećanjem, strahom i zebnjom je ispunila dušu svakog otočnog radnika koji u svemu što se događalo njihovim susjedima, omišaljskim petrokemičarima vidio i prepoznavao sudbinu koja se u bespućima hrvatske današnjice, nažalost, naposljetku već sutra može dogoditi svakome od njih! [Mladen Trinajstić]