Štorija o galiji Cristo Ressussitato: Proslava 447. godišnjice Lepantske bitke

U jednoj od najvećih i najslavnijih pomorskih bitaka u europskoj povijesti, bitki kod Lepanta, 07. listopada 1571. godine, u kojoj su se sukobile snage kršćana i muslimana sudjelovala je i krčka galija Cristo Ressussitato (Uskrsli Krist).

U Europi proslava obilježavanja obljetnice te slavne bitke ima sve veći značaj, te se svake godine u Nafpaktosu (Lepantu) okupljaju zemlje saveznice negdašnje Svete lige u znak sjećanja na sve poginule galijote, vojnike i posade. Godine 2007. Hrvatsku je ondje predstavljao grad Krk. Upravo taj boravak u Grčkoj i susret s delegacijama saveznica bio je povodom za detaljnije promišljanje i istraživanje Krka u drugoj polovici 16. stoljeća, njegovog života i stanovništva. Baštineći bogatu kulturno-povijesnu tradiciju i prepoznavajući unutar toga iznimno pomorsko nasljeđe 2008. godine Centar za kulturu Grada Krka pokrenuo je projekt Štorija o galiji Cristo Ressussitato, kojim se otad obilježavaju godišnjice Lepantske bitke.

S istočne obale Jadrana u tom slavnom okršaju sudjelovalo je sedam gradova, odnosno sedam galija, pored kojih i krčka. Također, zanimljivo je istaknuti kako su gotovo polovicu snaga hrvatskih gradova u floti i ljudstvu činile upravo krčka galija Cristo Ressussitato pod zapovjedništvom soprakomita Ljudevita Cicute (Čikute), cresko-osorska galija Sveti Nikola vođena soprakomitom Ivanom Dražićem i rapska galija Sveti Ivan kojom je zapovjedao Ivan de Dominis. Papa Pio V. u namjeri da zaustavi prodor Osmanlija i njihovo širenje Mediteranom osnovao je Svetu ligu, savez mediteranskih zemalja, koja je trebala zaustaviti osmansku dominaciju na Sredozemlju. Armada Svetog saveza bila je sastavljena od 209 galija, šest galeaca i 28 transportnih brodova od kojih su većinu činili oni dubrovački. Na brodovima je bilo 80.000 ljudi, a među njima 30.000 vojnika te 50.000 mornara i veslača. Na lijevom krilu nalazila se i galija Cristo Ressussitato, 28 u prvom navalnom redu, a upravo uspjeh koji je ostvarilo to krilo bio je presudan za daljnji ishod bitke. Malobrojne galije na desnom osmanlijskom krilu započele su povlačenje što je lijevom omogućilo da pomogne kršćanskim snagama centra i desnog krila. Već u ranim poslijepodnevnim satima 07. listopada Sveta liga izvojevala je pobjedu, označivši u konačnici kraj turske dominacije na Mediteranu.

Gente di mare - izložba Željka Skomeršića

Krčka proslava 447. godišnjice Lepantske bitke započet će, 04. listopada 2018. godine, otvorenjem izložbe Gente di mare; Ljudi od mora, kojom će u Galeriji Decumanus predstavljene biti makete brodova, kao i ostali vrijedni predmeti iz pomorske zbirke poznatog krčkog brodomaketara Željka Skomeršića. On je istražujući građu za svoje modele nalazio i sakupljao napuštene i odbačene dijelove starih brodova, brodsku opremu i instrumente, zemljopisne karte, pomorske priručnike i rukopise, čiji se značajan dio odnedavno može razgledati u Interpretacijskom centru maritimne baštine otoka Krka, otvorenom ponad Trga Kamplin.

Otkrivajući svijet stvaranja jedinstvenog i po mnogočemu iznimnog graditelja brodskih modela i maketa Željka Skomeršića, piše Julijano Sokolić, čovjek ostane začuđen marljivošću i znanjem, ali i neobičnim umijećem. Naime, danas postoji u svijetu i kod nas mnogo modelara drvenih brodova. Posebice u zemljama velike i stare pomorske tradicije. I u Hrvatskoj ih ima lijepi broj, pa ipak Željko se izdvaja i po godinama uspješnog stvaranja i po širokoj paleti brodskih modela, a sigurno i po izvrsnosti svoga rada. Od zamisli do koncepcije stvaranja i dovršenja jednog modela protekne dosta vremena, a sve treba držati u glavi i rukama, jer svaki rad mora biti pošteno do kraja izrađen i zaokružen. Stoga su ga i dopala tolika priznanja i nagrade... Željko je još kao dječak sanjario o morskim daljinama, promatrao brodove i brodice, da bi se 1992. godine definitivno priklonio svom hobiju, postavši pravi, istinski obrtnik u stvaranju plovila, od onih najmanjih leuta i bracera, do brigantina i barkova, kojima je nekoć naše more vrvilo, a danas ostadoše samo u sjećanima rijetkih kojima teško padaju nemar i zaborav umješnosti stvaranja naših predaka. No, da bi brod, nakon uspješnog porinuća mogao sretno i sigurno ploviti i obavljati svoje komercijalne poslove, trebali su posadi sa zapovjednikom na čelu, brodske karte i mnogobrojni instrumenti, koji su pomogli brod voditi i čuvati. Željko je tako od izvrsnog modelara, 1996. godine, postao i iznimni sakupljač raznolikog brodskog inventara bez kojeg nije moguća plovidba i koje čine sastavni dio moreplovljenja...

Regesti Marittimi Croati - Hrvatski pomorski regesti

Ono što program ove manifestacije čini posebno atraktivnim suradnja je organizatora, Centra za kulturu Grada Krka, s institucijama koje valoriziraju bogatu pomorsku tradiciju istočnojadranske obale, što znači da će Krčani ove godine ugostiti predstavnike splitskog i pulskog sveučilišta, Zrinku Podhraški Čizmek i Slavena Bertošu, koji će predstaviti treći svezak rukopisa Regesti Marittimi Croati - Hrvatski pomorski regesti, autora Nikole Čolaka, objavljenog 2017. godine, i to u nakladi Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu.

U prvom svesku Hrvatskih pomorskih regesta, navodi (u Pogovoru) Josip Vrandečić, nalazi se 4890 unosa sakupljenih u Državnom arhivu u Veneciji i onom u Fanu, u drugom, njih 6891 iz Državnog arhiva u Veneciji i onog u Ankoni, i konačno, u ovom trećem 3927 jedinica iz dva posljednja arhiva. Sva su tri sveska tako popraćena onomastičkim, toponomastičkim i analitičkim kazalima. Za ovaj je životni trud trebalo imati sve vrline povjesničara sakupljača: integritet, erudiciju i znanje, a prof. Nikola Čolak pridodao je tome i naglašenu ljubav prema Domovini. U njegovom djelu sadržan je čitav naš povijesni ideal vezan za Jadran, naše more, koje nas, kako je isticao, čini jedinim povijesnim pomorskim narodom u punom smislu u velikoj obitelji slavenske rase. Jednom kada svi svesci budu objavljeni i digitalizirani imati ćemo pred očima čitavu našu pomorsku flotu: brodove, pomorce i robu, i tada će se, prema velikom Fernandu Braudelu, ostvariti najveće savršenstvo koje nam povijest može pružiti da ćemo ponekad u trenucima nadahnuća, kao nekim bljeskom ući u navedeno vrijeme i prostor i pred očima gledati svaki naš brod i ljude u njihovoj svagdanjoj plovidbi na Jadranu...

Ovogodišnji program, 09. listopada, završava misom koja će se za sve poginule u Lepantskoj bitki služiti u Krčkoj katderali, s time da će od 04. do 10. listopada, uz grob Ljudevita Čikute u krčkoj prvostolnici biti postavljen informativni pano s višejezičnim deskripcijama koje govore o povijesti krčke galije i životu njezinog zapovjednika.

Informativni letak [.pdf]

Pozivnica [.pdf]

Program Štorije o galiji Cristo Ressussitato

Grad Krk, 04. - 09. listopada 2018.

04. listopada 2018.

Galerija Decumanus | 19.00

→ Gente di mare; Ljudi od mora, otvorenje izložbe Željka Skomeršića

Izložbu razgledajte: 04. - 17. listopada 2018.

Radno vrijeme galerije: pon. - pet. 10.00 - 12.00 | 18.00 - 20.00

05. listopada 2018.

Mala gradska vijećnica | 18.00

→ Regesti Marittimi Croati - Hrvatski pomorski regesti, III. svezak (18. st.), predstavljanje knjige autora Nikole Čolaka

Izdavač: Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, 2017.

Urednica: Zrinka Podhraški Čizmek

Knjigu će predstaviti: Zrinka Podhraški Čizmek i Slaven Bertoša

09. listopada 2018.

Krčka katedrala | 19.00

→ Misa za sve poginule u Lepantskoj bitki

04. - 10. listopada 2018.

Krčka katedrala

→ Uz grob zapovjednika krčke galije Cristo Ressussitato, soprakomita Ljudevita Čikute bit će postavljen prigodan info-pano