Štorija o galiji: Bokeljski dio opusa Ivana Volarića predstavljen Krčanima

Kao dio manifestacije Štorija o galiji Cristo Ressussitato, a u sklopu programa međunarodne kulturne suradnje koju već devet uzastopnih godina zajednički provode gradovi Krk i Kotor, 06. listopada 2019., u krčkoj galeriji Decumanus, otvorena je izložba Od Boke kotorske do Krk: Ivan Volarić - Piturić, Pomorskog muzeja Crne Gore.

Riječ je o izložbeno-istraživačkom projektu koji predstavlja nastavak izložbe Od Krka do Kotora: Ivan Volarić - Piturić, a kojom je, krajem prošle godine, Centar za kulturu Grada Krka upravo u Kotoru predstavio krčki dio opusa ovog dosad relativno slabo znanog (i valoriziranog) krčkog majstora. Kako je njegovo djelovanje vezano ponajviše uz otok Krk i Boku kotorsku, tako su u Krku sada predstavljena najznačajnija Volarićeva bokeljska djela, i to zahvaljujući predanom angažmanu više kustosice Pomorskog muzeja Crne Gore mr. sc. Radojke Abramović, kustosice Muzeja grada Perasta mr. sc. Marije Mihaliček te arhitektice i više konzervatorice mr. sc. Zorice Čubrović, a kojima je povjerena realizacija ovog projekta.

O izložbi, pored domaćina krčkog gradonačelnika Darija Vasilića i ravnateljice Centra za kulturu Grada Krka Maje Parentić, redom su kazivali potpredsjednik Općine Kotor Nenad Vukadinović, direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Andro Radulović, viša kustosica Pomorskog muzeja Crne Gore mr. sc. Radojka Abramović te kustosica Muzeja grada Perasta mr. sc. Marija Mihaliček. U glazbenom dijelu svoje su sviračko umijeće, na oduševljenje okupljenih, demonstrirali riječki gitaristi David Savčić i Teo Mandžuka.

Prilikom izložbe Blago iz bokeljskih baula Pomorskog muzeja Crne Gore, postavljene 2015. godine u gradu Krku, uvodi Parentić, kao jedan od eksponata bio je izložen i portret Ane Brajković autora Ivana Volarića u vlasništvu peraštanske obitelji Radulović. Kroz razgovor s njihovim kustosima i mons. Franjom Velčićem nametnula se priča o slikaru Ivanu Volariću kao autoru čiji je opus dotad bio uglavnom posve nepoznat, s time da je na otoku Krku, ali i duž Boke kotorske razasuta značajna količina njegovih djela. I tako je, kroz razmišljanje o novim projektima kojima bi gradovi Krk i Kotor nastavili njegovati svoje prijateljstvo, predložen zajednički angažman na prvom izložbenom predstavljanju slikara-dekoratera Ivana Volarića, zvanog Šišujić, Šešuja i Piturić, a rođenog u Vrbniku. Taj je angažman, naposljetku, rezultirao predstavljanjem njegovog krčkog opusa u Kotoru, krajem prošle godine, da bi danas bio nastavljen ovim postavom, ističe Parentić.

Iznimno mi je drago da u devetoj godini suradnje između Pomorskog muzeja Crne Gore i Centra za kulturu Grada Krka, priznaje Vasilić, možemo svjedočiti projektu koji nas direktno povezuje. Jer Ivan Volarić, rodom s otoka Krk, radio je duž čitave istočnojadranske obale, no jedan od najznačajnijih tragova ostavio je baš na području Boke kotorske, što je ovom izložbom i prezentirano. Stoga, važno je ovom se, svakako, posebnom prigodom zahvaliti svima onima, s kotorske i krčke strane, koji su u proteklih devet godina dali svoj prilog očuvanju ove međunarodne kulturne suradnje, uz napomenu kako me već sada raduju svi budući projekti čija će se realizacija, među našim gradovima, razvijati i zbivati u godinama koje slijede, kazao je Vasilić.

Jedan od najvažnijih događaja u pomorskoj povijesti gradova Mediterana, svakako je Lepantska bitka, odigrana 1571. godine, navodi Radulović. Naime, pobjeda kršćanskih snaga udruženih oko Svete lige nad osmanskom vojskom zaustavila je daljnje napredovanje Osmanlija prema Zapadnoj Europi. U tom su značajnom povijesnom okršaju sudjelovala i naša dva grada - Krk i Kotor - s dvije galije Cristo Ressussitato (Krk) i Sveti Tripun (Kotor). O Jeronimu Bizantiju, kotorskom plemiću, soprakomitu, odnosno zapovjedniku kotorske galije dosad se mnogo pisalo, počevši od njegovog suvremenika Mavra Orbinija koji ga je predstavio kao besmrtnog junaka Lepantske bitke. Čuveni mletački kroničar Pietro Giustiniano za Bizantija i zapovjednika ulcinjske galije Antuna Eudemontea napisao je kako žive vječni život, poginuvši slavno. Tim svjedočanstvima treba pridružiti i vrijedan dokument o posthumnom priznanju dodijeljenom upravo Bizantiju, i to za junačku borbu koja kao primjer treba poslužiti njegovim potomcima, izdan na Krfu, 26. prosinca 1571., od strane vrhovnog zapovjednika cjelokupne mletačke flote - Sebastiana Veniera. Zajedničko sjećanje na ovaj važan događaj, tj. zajednički trenuci slavne prošlosti, nastavlja Radulović, predstavljaju tek jedan od poticaja za razvijanje kulturne razmjene. Tako je suradnja između naših ustanova, Centra za kulturu Grada Krka i Pomorskog muzeja Crne Gore, polako prerasla u tradiciju, vodeći se obilježavanjem godišnjice Lepantske bitke, jedne godine u Kotoru, a druge, ovdje, u Krku. Prošle godine u kotorskoj Galeriji Solidarnosti priređena je izložba Od Krka do Kotora: Ivan Volarić - Piturić kojom je crnogorskoj javnosti predstavljen rad tog nadarenog majstora s područja Kvarnera i Dubrovnika, dok se danas u Krku može upoznati Volarićev opus s područja Boke kotorske. Stoga, ne samo Lepantska bitka i majstor Volarić, već prije svega prijateljstvo djelatnika dviju spomenutih ustanova, garancija su kvalitetnih projekata i dugoročne suradnje naših dvaju gradova, priznaje Radulović.

Ivan Volarić Piturić (Vrbnik, 13. prosinca 1873. - Baška, 12. lipnja 1948.) svojim je slikarstvom u Boki kotorskoj, tumači Abramović, Krk povezao s Kotorom, Perastom i Morinjem, a koji unatoč značajnoj geografskoj udaljenosti dijele sličnu povijesnu i kulturnu klimu. Preporukom biskupa Marčelića, Volarić se skrasio u Boki, a njegov stvaralački opus ovdje pratimo od 1898. pa sve do 1903. godine. U Boki je Volarić nastavio izrađivati portrete uglednih ličnosti građanskog staleža, uglavnom pomorskih kapetana, plemića, vojnih lica i diplomata, ponekad zaista uspješno, što znači da se pored nesumnjive sličnosti s modelima, ogleda i kao izvrstan portretist unutarnjih stanja portretiranih ličnosti. Na portretima iz Pomorskog muzeja Crne Gore članovi su drevne Bratovštine pomoraca - Bokeljske mornarice, iz koje su se, zasigurno, portreti i naručivali. U Perastu se krčki majstor, uglavnom, posvetio izradi portreta članova ugledne obitelji Visković koja je dala veliki broj pomoraca, trgovaca, pisaca i diplomata. Njegovo neosporno slikarsko umijeće, nastavlja Abramović, izraženo je i u kotorskom sakralnom slikarstvu, u Gospi od Snijega u Škaljarima i svodu Kotorske biskupije, inače medaljonima koji su se prethodno nalazili u crkvi sv. Eustahije u Dobroti. Dodajmo tome, kako je u Istorijskom arhivu Kotor sačuvan ugovor iz 1902. godine kojim je dokumentiran Volarićev rad u pravoslavnoj crkvi sv. Save u Morinju, za koju je izradio i oslikao ikonostas, kao i litijsku ikonu Silazak Svetog Duha. Ivan Volarić zastupljen u portretnom i sakralnom slikarstvu istočne i zapadne ikonografije, oslikavanju i dekoriranju interijera, pokazao se kao najprisutnija i najplodonosnija slikarska ličnost u bokeljskoj likovnoj ostavštini s kraja 19. i početka 20. stoljeća, zaključuje Abramović. 

Unatoč činjenici, ističe Mihaliček, da nam je Volarićevo ime, njegovo krčko porijeklo i dobar dio njegovih radova ipak bio poznat, tek sada, nakon više od jednog stoljeća, ovom izložbom i pratećim katalogom rehabilitiramo njegovo ime te valoriziramo njegov doprinos likovnom nasljeđu Boke kotorske. U Perastu gdje započinje Volarićevo bokeljsko razdoblje u četiri je godine naslikao najviše portreta. Taj mladi slikar-dekorater, kojem je uz prezime nadjenut i asocijativni nadimak Piturić, imao je odvažnost, ne samo da se okuša, već i da se ostvari u toj najzahtjevnijoj slikarskoj temi. Tako portretima iz Perasta, Kostanjice, Stoliva i Mula, pored neujednačenosti u kvaliteti, pokazuje vještinu u rješavanju osnovnih postulata portretnog slikarstva. Među Volarićevim portretima, nastavlja Mihaliček, posebice se ističe upečatljivi lik Ane Brajković s izrazitim naturalističkim odlikama, i koji više od ostalih nosi Volarićev pokušaj da prenese karakternu crtu ženske čvrstine i odvažnosti. Budući da znamo kako je Boka bila sredina u kojoj je privilegija portretiranja gotovo isključivo pripadala muškarcima, ovaj je portret, stoga, značajan i kao jedan od rijetko sačuvanih ženskih portreta. Potvrdu Volarićeve ličnosti i umijeća te mladenačke hrabrosti da se okuša u nečem novom, možemo pronaći u crkvi sv. Save u Morinju gdje je realizirao čitav opus temeljen na ikonografskim kanonima istočne (pravoslavne) crkve. A ondje se pokazao i kao vrstan primijenjeni umjetnik, jer je po njegovim nacrtima izveden i drveni dio ikonostasa. S obzirom na sve prethodno rečeno, iznimno mi je zadovoljstvo da upravo ovom izložbom dajemo doprinos valorizaciji Ivana Vlarića koji je svojim stvaralaštvom povezao čitavu istočnojadransku obalu - od Krka do Kotora.

Izložba Od Boke kotorske do Krk: Ivan Volarić - Piturić ostaje otvorena sve do 22. listopada, a postav je moguće razgledati svakim radnim danom od 10.00 do 12.00 te od 18.00 do 20.00 sati, odnosno uz prethodnu najavu organizatoru Centru za kulturu Grada Krka, telefonom na 051 220 041 ili mailom na kultura@gradkrk.net.

Pored otvorenja izložbe Pomorskog muzeja Crne Gore, u sklopu manifestacije Štorija o galiji Cristo Ressussitato kojom je obilježena 448. godišnjica Lepantske bitke, pristigloj kotorskoj delegaciji predstavljena je još uvijek aktualna izložba Crkveni motivi Ivana Volarića, postavljena u korpusu crkve sv. Kvirina, danas u funkciji Katedralne riznice, a nakon vođene šetnje do kapelice sv. Nikole na Biski, inače zavjetne kapelice obitelji Čikuta, iscrpno predavanje na temu Krčka galija Cristo Ressussitato održao je profesor povijesti sa Sveučilišta u Puli, dr. sc. Slaven Bertoša, ukazavši na mnoge dosad nepoznate činjenice o krčkoj galiji triremi koja je u Lepantskoj bitki dala značajan doprinos u izvojevanju pobjede armade Svete lige. Te, ali i mnoge druge zanimljive činjenice naredne godine bit će sakupljene i objavljene u knjizi, koja predstavlja nastavak dvaju prethodno objavljenih rukopisa, onih dr. Tee Perinčić (Krčka komuna u doba Lepantske) i Mladena Bastijanića Cicute (Obitelj Cicuta s Krka u pomorskim bitkama kroz stoljeća), a kojima se polako, ali pomno, objelodanjuje i valorizira bogato krčko pomorsko nasljeđe.