Predstavljen treći svezak Hrvatskih pomorskih regesta Nikole Čolaka

Nakon otvorenja izložbe Željka Skomeršića, u nastavku programa Štorije o galiji Cristo Ressussitato, u Malenoj gradskoj vijećnici, 05. listopada 2018. godine, predstavljen je treći svezak rukopisa Regesti Marittimi Croati - Hrvatski pomorski regesti, autora Nikole Čolaka, objavljenog 2017. godine, i to u nakladi Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu.

U sklopu proslave 447. godišnjice Lepantske bitke, za koju se već deset godina brine Centar za kulturu Grada Krku, knjigu su redom predstavili Maja Parentić, ravnateljica netom spomenute ustanove, prof. dr. sc. Slaven Bertoša, povjesničar sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i dr. sc. Zrinka Podhraški Čizmek, urednica izdanja, ujedno i autorova unuka. Radi se o zbirci od 4.000 svojevrsnih natuknica - regesta, odnosno prijepisa iz arhiva koji predstavljaju nezaobilaznu građu u proučavanju povijesti hrvatskog pomorstva 18. stoljeća.

Drago mi je da i u gradu Krku mogu sudjelovati u predstavljanju ove vrijedne i zanimljive knjige, uvodi Bertoša, a čije redove potpisuje poznati profesor i stručnjak Nikola Čolak. Zapravo, riječ je o trećem svesku što znači da on predstavlja nastavak objavljivanja dosadašnjih višedesetljetnih istraživanja prof. Čolaka koji je, zapravo, među prvima, a možda i prvi u hrvatskoj historiografiji ukazao na važnost hrvatskih pomorskih regesta za sve one koji se bave tom tematikom. Sigurno znate da pomorstvo u hrvatskoj povijesti, nastavlja Bertoša, ima jako dugu tradiciju ne samo zbog činjenice da su hrvatski moreplovci plovili različitim morima u različitim razdobljima već i zbog najrazličitijih kontakata koji su pritom uspostavljani, a ovdje među najznačajnije moram izdvojiti kontakte između gradova na istočnojadranskoj obali, ali isto tako i kontakte između istočno i zapadnojadranske obale. Te veze uvijek su bile vrlo intenzivne, a imale su i jako veliku važnost za razvoj gradova na obali, ali isto tako i za njihovu povezanost s kopnom, jer roba s kopna dovozila se u obalne gradove te se potom brodovima prevozila u neka druga mjesta. Zlatno doba razvoja hrvatskog pomorstva, odnosno brodarstva, tumači Bertoša, jest 19. stoljeće, međutim brodovi su plovili i puno ranije, a pritom ostvareni kontakti jako su dobro dokumentirani u izvorima tako da danas imamo predstavnike starije generacije, ali i mnoge mlađe povjesničare koji se time bave, s time da Odsjek za povijest Sveučilišta u Zadru možemo izdvojiti kao najviše specijaliziran za to područje. Upravo prof. Čolak, ističe Bertoša, stoji na čelu te niske istraživača, a njegov prvi svezak Hrvatskih pomorskih regesta, tiskan u Padovi 1985. godine, knjiga je s izuzetnim odjekom među povjesničarima o čemu mogu svjedočiti iz prve ruke obzirom da smo još na studentskim predavanjima razgovarali o prof. Čolaku, kao i o značenju i vrijednosti njegovih istraživanja o pomorskim regestima, i to kao velikom pomagalu za stručnjake koji rade u arhivima. Prof. Čolak tada nije živio u Hrvatskoj koju je napustio iz političkih razloga '60-ih godina prošlog stoljeća, međutim i nadalje je ostao poznat, a njegovo ime nije zaboravljeno, obzirom da se neprestance govorilo o njegovom radu, o čemu svjedoči i drugi svezak Hrvatskih pomorskih regesta tiskan 1993., također, u Padovi, dok je ovaj najrecentniji, treći svezak tiskan u Splitu lanjske godine. Zašto su, naime, ta istraživanja toliko važna? Prije svega, regesti su iznimno pomagalo za stručnjake koji pohode arhive i ondje istražuje građu, jer svatko tko je istraživao u arhivu zna da je takvo istraživanje izuzetno zahtjevno i neizvjesno. Profesor Čolak imao je višedesetljetno iskustvo u tom poslu prošavši čitav niz arhiva, da bi naposljetku prikupio jednu zavidnu količinu podataka koja je poslužila, i koja će nadalje služiti, za sastavljanje regesti. Nakon njegove smrti, zaključuje Bertoša, dugo se čekao između objave drugog i trećeg sveska, nemale 24 godine, ali dogodila se sreća da je upravo njegova unuka završila studij povijesti i talijanskog jezika, što predstavlja najbolju moguću kombinaciju za iščitavanje ovakvih dokumenata, a nakon što je nedavno uredila treći svezak pred njom se nalazi još mnogo izazova koji proizlaze iz preostale prikupljene građe, s time da nam sada preostaje s nestrpljenjem čekati četvrti nastavak.

Treći svezak Hrvatskih pomorskih regesta, napominje Podhraški Čizmek, kojeg sam uredila i koji je prošle godine objavljen u nakladi Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, donosi 4.000 dokumenata o našoj pomorskoj povijesti. Međutim, ovo je prilika da ponešto kažem i o samom autoru. Život Nikole Čolaka, inače povjesničara, filozofa, sociologa, filologa i publicista, rođenog u Janjevu 1914. godine, bio je kao iz filmova. On je, nakon 1945. godine zbog nepristajanja uz režim i gradnju novog poretka, tri godine proveo u najgorim kaznionicama. Kada se priključio grupi neovisnih intelektualaca oko Mihajla Mihajlova, koja je u Zadru htjela pokrenuti časopis Slobodni glas, opet je došao na udar režima te je otišao u emigraciju, u Padovu, kako bi izbjegao novo uhićenje. Trideset godina posvetio je istraživanju arhiva u Veneciji, Ankoni, Trstu, ali i drugim talijanskim gradovima, a sve što bi fotografirao, kopirao ili snimio na mikrofilm potom je diktirao supruzi Tereziji, koja je regeste - svjedočanstva o hrvatskim pomorcima - pretipkavala na svojem pisaćem stroju. Nikola Čolak preminuo je u Padovi 1996. godine, ostavivši iza sebe životno djelo nepojmljivo za današnje prilike. Iz njegove zbirke regesta u koju sam ušla moravši je najprije u cijelosti sistematizirati, nastavlja Podhraški Čizmek, moguće je iščitati propise koji su tada vrijedili, vrste i broj brodova koji su boravili na nekom području, imena posade, od kapetana i paruna do običnih mornara, krajeve iz kojih dolaze, migracije i mnoge druge zanimljivosti; ukratko, čitavu povijest jednog prostora u jednom stoljeću. No, u tri sveska obrađeno je svega 16.000 regesta, a još ih je 80.000 ostalo za obradu, pa u taj posao, kako bismo ga mogli uspješno zaključiti, treba uvesti sveučilišta, institucije i udruge s obje strane Jadrana, predložila je naposljetku Podhraški Čizmek.

Nastavak programa manifestacije Štorija o galiji Cristo Ressussitato, 09. listopada, u 19.00 sati, donosi misno slavlje za sve poginule u Lepantskoj bitki što će se služiti u krčkoj prvostolnici gdje je postavljen i informativni pano s višejezičnim deskripcijama koje govore o povijesti krčke galije i životu njezinog zapovjednika.