Pamtit će se kiše, porezna reforma, berači smilja...

Otočni Novi list, 14. prosinca 2014.

 

Govoreći o temama i događanjima koji su obilježili proteklu godinu, krčki gradonačelnik Darijo Vasilić, kao pravi čelnik turističkog i turizmu okrenutog grada, na prvo je mjesto stavio umnogome čudno i kišno ljeto, odnosno sezonu koju mnogi ipak neće pamtiti po dobrome. 

Iako završni rezultati i statistički pokazatelji, barem što se Grada Krka tiče, govore o minimalnim negativnim odstupanjima u odnosu na prethodnu, izuzetno dobru turističku godinu, teško je pobjeći od dojma da nam je nebo ovog ljeta ostalo dužno. Nezapamćen broj kišnih dana, kao i podatak da je već početkom rujna u Krku ispadao cjelogodišnji prosjek oborina, nedvojbeno ocrtavaju rapoloženje mnogih s turizmom vezanih Krčana pa stoga i ne čudi da je dobar dio lokalne javnosti tijekom najtoplijeg dijela 2014. bio zaokupljen skromnijom sezonom i vremenskim nepogodama, odnosno kišama koje su ostavile traga na financijskom, pa rekao bih čak i psihološkom stanju Bodula. 

Prvi čovjek krčke gradske uprave posebnost ove godine razabire i u događanjima oko smilja, odnosno nazabilježene i od otočana neočekivane navale nelegalnih berača samoniklog bilja i njihovog devastiranja otočnih pašnjaka. Uz događaje vezane uz smilje, završetak godine bez daljnjeg obilježavaju i usvojene porezne reforme koje će direktno utjecati na prelijevanje prihoda s lokalne na nacionalnu razinu. 

Ono što nas čeka donijet će još drastičniji i za nas lokalce neprihvatljiviji odnos podjele fiskalnih prihoda između države s jedne, te lokalne i regionalne samouprave s druge strane. Uzgred rečeno, i prije te nazovimo reforme prihodovna je podjela, s omjerom 90:10 u korist države, i dosad bili strašna i neprihvatljiva. Odlazak u pravcu daljnjeg jačanja centrale u odnosu na lokalna sredstava koja se zapravo direktno tiču građana i zadovoljavanje njihovih komunalnih, društvenih, kulturnih i socijalnih potreba dodatno nas unazađuje, zaključuje Vasilić napominjući da se u novoj, 2015. godini nada boljem vremenu, posebice u ljetnom dijelu godine, ali i pozitivnim pomacima u djelovanju sustava javne uprave, odnosno boljoj i pravednijoj raspodjeli novca, kaže gradonačelnik Krka Darijo Vasilić. 

 

Novogodišnja želja 

 

Iako ulazimo u posljednju godinu mandata ove Vlade, nadam se da će se napokon pokrenuti određene mjere i nužni reformski zahvati, ponajprije u segmentu postizanja učinkovitijeg obavljanja javnih poslova, kaže Darijo Vasilić, dodajući da pritom misli na prenošenje ovlasti s državne na lokalnu razinu, teritorijani preustroj jedinica lokalne samouprave, ali i izmjene na planu reguliranja njihovih nadležnosti i obveza, kao i načina financiranja. Iako bi takvi koraci bili tek kap u moru problema koje trebamo riješiti, toplo se nadam da će vlast na državnoj razini shvatiti kako je tapkanje u mjestu štetno te da je neke korake potrebno učiniti jer vremena za odgađanje reformskih zahvata jednostavno više - nema, navodi krčki gradonačelnik.

    

Lopar: Aktiviranje radne zone

 

I prema mišljenju načelnika rapske Općine Lopar, Alena Andreškića, godinu na izmaku obilježila je prije svega kišna sezona kakvu ne pamte ni najstariji turistički djelatnici. Vrijeme je imalo značajan utjecaj na turizam u Loparu jer je naša ponuda sezonalna i kupališna. Na koncu je to rezultiralo s oko četiri posto manje noćenja i dolazaka. Nažalost, pali su i javni i poduzetnički prihodi za oko 15 posto. 

Dobra vijest za nas u 2014. bilo je stavljanje prvoga objekta u funkciju na području Radne zone Jug - Sorinj, u kojoj je dovršena i opremljena kompletna infrastruktura. Prvi objekt je benzinska stanica, čime se podiže standard domaćeg stanovništva i obogaćuje turistička ponuda, kaže Andreškić, prisjetivši se još nekoliko značajnih događaja u godini na izmaku. 

Tu su i aktivnosti države i DUUDI-ja na pokušaju privatizacije Imperiala, koje su unijele nemir i nezadovoljstvo zbog netransparentnosti samog postupka prodaje. Isto tako, država je pokrenula inicijativu oko Golog otoka, ali vjerujemo da je, nakon dostave dokumentacije od strane Općine Lopar, Grada Raba i DORH-a, odustala od prodaje dijela otoka, odnosno onih nekretnina koje su darovanje tadašnjoj Općini Rab krajem 80-ih. Za nas je značajan i nastavak investicijskog ciklusa Imperiala u autokampu, kao i činjenica da baš ovih dana počinje rekonstrukcija i sanacija hotela Plaža, čime se podiže kvaliteta ponude u našoj općini, kaže Andreškić, zaključivši popis promjenom koncesionara na liniji Lopar - Valbiska i arheološkim otkrićem bizantske utvrde na otočiću Lukovcu. Jadrolinija, koja je odabrana, po nama je bolje rješenje od postojećeg, a otkriće na Lukovcu baca novo svjetlo na kulturno-povijesnu baštinu Lopara, rekao je Andreškić. 

    

Rab: Hidroavionska veza

 

Zamjenik gradonačelnice Grada Raba Nenad Debelić, koji ju je po ovom pitanju mijenjao, istaknuo je pet značajnih događaja s područja svojega grada. Po njemu na prvom mjestu je uspostava hidroavionske linije, čime je Rab zrakoplovom povezan za sada sa Splitom i Zagrebom, a uskoro bi trebao biti i s Pulom, Rijekom, Zadrom te nekim gradovima u Italiji. 

Na drugo mjesto izdvojio bih posjet predsjednika Ive Josipovića Rabskoj fjeri, a na treće radove na državnoj cesti D-105, potom kohabitacija u Gradu Rabu i na koncu radove na sustavu odvodnje, zaključio je Nenad Debelić. 

 

Lošinj: Brendiranje otoka

 

Godina na izmaku Lošinjanima i Gradu donijela je mnoštvo izazova za koje vjerujem da su prevladani u dobrom smjeru. Bilo da je riječ o socijalnoj politici, gospodarskoj ili nekoj drugoj, Grad je sa svoje strane učinio maksimum. Usprkos kriznim i teškim vremenima, pod pozitivnim možemo svakako pobrojati sve one programe i poticaje za olakšavanje i unapređenje života otočana, od stipendiranja učenika, preko podizanja standarda usluge vrtića i programa produženog i cjelodnevnog boravka u osnovnoj školi, potpora gospodarstvenicima i poljoprivrednicima donošenjem Programa razvoja ruralnog turizma Grada, planovima prostornog planiranja i nizom poticajnih mjera, potpora Domu zdravlja u očuvanju i unapređenju zdravstvenog standarda građana itd. 

Vjerujem kako će gosti Lošinja 2014. pamtiti po pomacima nabolje kada je u pitanju razvoj destinacije. U tom smislu, u suradnji s Turističkom zajednicom i drugim dionicima, svakodnevno ulažemo napore u razvijanje cjelogodišnjeg turizma i brendiranje otoka kao otoka vitalnosti koji je prepoznat kao atraktivan i izvan granice Hrvatske. 

Nažalost, najava aktualne vlasti za donošenje zakona o regionalnom razvoju i zakona o financiranju lokalne i regionalne samouprave smatram još većem približavanju centralizaciji te će kao takav višestruko odraziti na jedinice lokalne samouprave, usporavajući realizaciju mnoštva razvojnih programa. Odgađajući donošenje razvojnih županijskih strategija poradi donošenja nove strategije regionalnog razvoja, stvarne regionalne potrebe odgađa za 2016. godinu, zaključio je gradonačelnik Malog Lošinja Gari Cappelli. 

    

Cres: Riješen škver

 

Iako živimo u kriznim vremenima po čemu se ova godina nije razlikovala od prošlih. Niz je pozitivnih napredaka na području Grada Cresa. Gradski proračun je konsolidiran, stabilan je i ni u jednom trenutku u ovoj godini nije dovedena u pitanje likvidnost samog Grada. To smo postigli između ostalog i rješavanjem dugogodišnjih sporova te novim prihodima, od stavljanja u funkciju gradskog zemljišta u gospodarske svrhe. 

U gospodarstvu Cresa svakako je važna uspješno provedena predstečajna nagodba Brodogradilišta Cres, nakon koje je usljedila promjena vlasničke strukture gdje je Cresanka d.d postala većinski vlasnik. Time je škver spašen od stečaja i postao je perspektivna tvrtka, a četrdesetak radnika zadržalo je posao. 

Od niza gradskih većih i manjih projekata, svakako želim istaknuti da je creski vrtić Girice prvi vrtić koji je ušao u projekt Energetske obnove zgrada javnog sektora. Postigli smo da u Cresu vlada tolerancija i zajedništvo po pitanju projekata važnih za grad, kako na političkom planu, tako i u suradnji s civilnim sektorom i gospodarstvom i to ćemo i dalje razvijati, zaključio je Kristijan Jurjako, gradonačelnik Cresa. [Mladen Trinajstić], Ivor Balen, Slađana Vignjević]