Objavljeno jubilarno, dvadest i peto, izdanje Krčkog kalendara

17.01.2017.
U nakladi riječke novinarsko-nakladničke kuće Glosa, koja je početkom devedesetih nastavila višegodišnju tradiciju Društva Krčkih Hrvata, objavljen je Krčki kalendar za 2017. godinu.
Jubilarno, dvadest i peto, izdanje ove popularne otočne revije, koju iznova u svojstvu urednika potpisuje Josip Žgaljić, u kalendarskom dijelu, osim popisanih spomendana, blagdana, svetkovina krčkih crkava i kapela, pomičnih crkvenih svetkovina, praznika Republike Hrvatske, te ostalih korisnih kalendarskih sadržaja, iz pera Marka Randića, donosi stručne priloge o dvanaest stabala otoka Krka, znamenitih po svojoj monumentalnosti, starosti, neobičnom izgledu, rijetkosti ili pak povezanosti s otočnim legendama, vjerovanjima ili predajama. Uz svaki su mjesec tako pridodane zanimljive priče o brezi u Melinama, suhom hrastu na kojem se zeleni bršljanova krošnja uz uvalu Blatna, bademu u Vrhu, hrastu lužnjaku uz Jezero, najvećem krčkom hrastu i starom ceru uz uvalu Čavlena, starom hrastu meduncu na izvoru Žanac, frankopanskoj crniki na Košljunu, starim koprivićima u Vrbniku i Puntu te čudu prirode - prastarom hrastu meduncu u predjelu Škarići.  
Obzirom na izbornu godinu i kraj mandatnog razdoblja sadržaj Krčkog kalendara donosi i osvrte načelnika otočnih općina i gradonačelnika Grada Krka o tome što je sve učinjeno u proteklom četverogodišnjem razdoblju s naznačenim najbitnijim zadacima za ono naredno.
U nastavku, pod poglavljem Bijeg u demokraciju, o sudbinama desetorice puntarskih brodograditelja koji su se sredim 50-ih godina prošlog stoljeća, potaknuti nezavidnim političkim prilikama, odvažili na bijeg u Italiju, opširno piše Marin Franolić.
Rubrika Suvremeno, potom, donosi priloge Marina Turčića (Organizirano balanje na Dobrinjskom u zadnja dva desetljeća), Koraljke Vahtar Jurković i Zlatka Jurkovića (Njivičarski kolejani 2016.) te Davora Balenovića (Nedaleko od Omišlja prvi uzgajivač smilja na otoku Krku), dok poglavlje Put u pošlost čine tekstovi Antona Bozanića (Krčka crkvena zvona za austrougarsku vojsku), Mladena Trinajstića (185 godina Gradske glazbe u Krku; 1832. - 2017.), Tomislava Galovića (Tri najstarija dokumentarna filma o otoku Krku) i Tee Gomboš (Proturječnosti o uporabi glagoljice i staroslavenskoga bogoslužja na raskrižju 19. i 20. stoljeća).
O (ne)poznatim Krčanima, nadalje, pišu Igor Žic (Slikar Ivan Volarić iz Vrbnika; 1873. - 1948.), Dina Valković (Tragom meštra Ivana Žica; Vrbnički Google o životu prije stotinjak godina) i Darko Mađarević Mikac (Dr. Juraj Mihalić - za cara, kralja i poglavnika), s time da ovogodišnje izdanje zatvaraju stranice koje su otočnim dijalektima ispisali Marija Kovačević (Omišej va tesneku), Gordana Gržetić (Moje malo velo bogastvi) i Zdenko Cerović (Dubašljanski voz naše mladosti), među kojima je svoje mjesto zaslužio i Filološki pogled na hrvatski latinički natpis iz grada Krka (1687.) Sanje Zubčić.
No, obzirom da je 2017. za Krčki kalendar jubilarna, valja spomenuti kako se u proteklih dvadeset i pet godina kontinuiranog izlaženja, za njegov sadržaj brinulo čak 178 autora koji su publicirali ukupno 487 priloga, i to isključivo na teme vezane uz povijest, sadašnjost i budućnost otoka Krka.