Krčki komunalni posao desetljeća: Graditeljima prilika za posao vrijedan 212 milijuna kuna

novilist.hr, 21. listopada 2016.
 
Krčani će u idućih nekoliko godina svjedočiti velikoj komunalnoj investiciji za koju se po opsegu posla i vrijednosti planiranih zahvata nedvojbeno može reći da je bez presedana u novijoj povijesti otoka Krka.
Posebnost Programa izgradnje građevina i uređaja za pročišćavanje i odvodnju otpadnih voda priobalnog dijela otoka Krka, vrijednog čak 511 milijuna kuna, osim u njegovoj financijskoj težini, ogleda se i u činjenici da će čak 72 posto tog iznosa biti namaknuto iz europskih izvora, odnosno kohezijskih fondova, i to u sklopu financijske perspektive Unije za proračunsko razdoblje 2014. - 2020. Projekt na čijoj projektnoj pripremi, uz pomoć angažiranih konzultanata, već neko vrijeme intenzivno rade predstavnici otočne tvrtke Ponikve voda, što se papirološke pripreme tiče, u završnoj je fazi. Ovih se dana provode međunarodni javni natječaji.
 
Javni natječaj
 
Po već pokrenutim javnim natječajima vezanim uz stručni nadzor (vrijedan 12 milijuna kuna) jednako kao i za upravljanje projektom (težak 10 milijuna), ovih je dana u tijeku i onaj graditeljima vjerojatno najinteresantniji - međunarodni javni natječaj povezan s izvođenjem radova izgradnje cjelokupnog sustava, a koji je prema projektantskim procjenama vrijedan čak 212 milijuna kuna, prenosi nam Frane Mrakovčić, direktor komunalnog društva Ponikve pod čijom će se kapom uskoro početi izvoditi svi planirani komunalni zahvati.
Završnica preko pola milijarde kuna vrijednog projekta koji se oživotvoruje kroz korištenje JASPERS-a (instrumenta tehničke pomoći članicama EU-a kojim se pruža potrebna potpora za izradu visokokvalitetnih velikih projekata koji će se potom sufinancirati iz fondova EU-a op.a.) sad nam već daje za pravo računati da bi prvi radovi na izvedbi predviđenih zahvata mogli krenuti već na proljeće iduće godine, nastavlja naš sugovornik, ističući i da je, s obzirom na dosadašnja iskustva u postupcima koji traju, ali i mogućnost da netko od potencijalnih izvođača u završnici postupka javne nabave uloži žalbu, ipak skloniji vjerovati da bi otočani prvim građevinskim gužvama mogli svjedočiti po završetku iduće turističke sezone, dakle u rujnu ili listopadu 2017.
Na pitanje što će se i gdje točno na Krku (g)raditi EU novcem, Mrakovčić odgovara da Projekt izgradnje sustava zbrinjavanja otpadnih voda otoka Krka podrazumijeva izgradnju i kompletiranje kanalizacijskih sustava naselja Omišalj, Njivice-Malinska, Krk, Punat-Kornić, Baška, kao i sustava Klimno-Šilo koji će zbrinuti otpadne vode obalnih naselja Dobrinjštine.
 
Kompletiranje sustava
 
Radi se o 80-ak kilometara kanalizacijskih kolektora, ali i izgradnji ili opremanju šest uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kojima će se prikupljene vode tretirati u mehaničkom i biološkom smislu. Sustav, naravno, u obzir uzima turističku svakodnevicu otoka Krka, odnosno goleme oscilacije u broju njegovih stanovnika, ili bolje rečeno korisnika, u ljetnom i zimskom razdoblju, a izgrađenim će se sustavom zadovoljiti sve direktive koje je naša zemlja prihvatila u postupku pristupanja Europskoj uniji - naglašava čelnik krčkog komunalca.
Direktor Ponikava kaže i da će projekt, koji će za koju godinu omogućiti da se više niti jedna kap mehanički odnosno biološki neobrađenih voda ne ispusti u more, otoku donijeti 75,8 km gravitacijskih te 6,3 km tlačnih cjevovoda, 20 crpnih stanica, 2,3 km saniranih obalnih kolektora, 576 metara podmorskih ispusta te oko 39,4 km revitaliziranog, odnosno obnovljenog vodovoda.
 
Puno posla
 
Jednako tako, projekt nosi i pozamašnu količinu posla za građevinare kojima će otok Krk, izbore li se za posao na međunarodnom natječaju, na nekoliko idućih godina postati i više no solidnim izvorom poslovnih prihoda - nastavlja Mrakovčić naglašavajući da bi Europska unija trebala pokriti 72 posto ukupnih troškova te goleme investicije, dok bi se ostatak potrebnih sredstava namaknuo iz proračuna otočnih lokalnih jedinica (zajedno sa sredstvima samih Ponikava), ali i novca Hrvatskih voda, odnosno državnog proračuna - izvora koji bi svaki u trećini trebali zaokružiti vrijednost investicije koja će otok Krk u punom smislu te riječi učiniti europskim otokom.
Poseban dio priče, uz već pokrenuti natječajni postupak vezan uz samu izgradnju sustava, jest onaj koji se tiče projektiranja i opremanja cjelokupne otočne kanalizacijske mreže uređajima koji će ga opsluživati, u smislu pročišćavanja voda. Više pročistača tako je posljednjih godina zahvaljujući Projektu Jadran već izgrađeno, neki će se u sklopu ovog velikog EU projekta tek graditi, a neki pak dovršiti (u onom tehnološkom smislu).
Mrakovčić nam je objasnio da će netom izgrađeni pročistači u Krku, Malinskoj i Omišlju (koji trenutno raspolažu tek tehnologijom kojom se otpadne vode mehanički pročišćavaju) tako dobiti novi tehnološki dio koji podrazumijeva i biološko pročišćavanje, a isto vrijedi i za otprije postojeći pročistački pogon lociran u Puntu. Potpuno nova postrojenja od nule tek trebaju biti izgrađena na području Dobrinjštine, odnosno Baške, nastavlja naš sugovornik, ističući da je taj dio projekta uključen u tzv. žutu knjigu - oblik javnonabavnog procesa u kojem nisu zadana tehnološka rješenja, već tek željeni završni ili izlazni parametri.
 
Najbolje rješenje
 
Drugim riječima, potencijalnim smo izvoditeljima radova tehnološkog opremanja cjelokupnog sustava na neki način zadali ono što želimo postići, a na njima je da u sklopu postupka javne nabave koja će biti otvorena već idućeg mjeseca iznađu najbolje i najisplativije rješenje - zaključuje Mrakovčić. Predviđajući da bi priobalni pojas otoka Krka cjelovitim sustavima zbrinjavanja otpadnih voda trebao biti opremljen do konca 2020. godine, Mrakovčić nam je objasnio i da bi u početak gradnje svebodulske kanalizacije, nakon što uskoro budu zgotovljeni postupci međunarodnih javnih nabava i nakon što dobiju završno zeleno svjetlo iz Bruxellesa, komunalci trebali formalno krenuti nakon što se steknu uvjeti da, po ovlasti nadležnih državnih tijela uključenih u ovoj postupak (Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova op.a.), potpišu ugovor sa svim izabranim najpovoljnijim ponuditeljima.
 
Sustav za 85.000 korisnika
 
Doznali smo da će novi sveotočni sustav zbrinjavanja otpadnih voda biti dimenzioniran za 85.000 ekvivalenata odnosno približno toliki broj njegovih korisnika.
Takav sustav, ocijenjeno je od nadležnih EU-službenika, trebao bi pokriti sve potrebe stanovništva krčkih priobalnih mjesnih aglomeracija, ali i potrebe koje u ljetnim mjesecima, u periodu vršnih opterećenja sa sobom donosi ovdje iznimno prisutan turizam, i to na dulje staze - naglašava Frane Mrakovčić.
 
Frane Mrakovčić: Zahtjevan postupak pripreme
 
Zahtjevan postupak pripreme ovog velikog i financijski teškog projekta nije uvijek tekao ni glatko, niti lako, a ni brzo kako smo se na početku nadali - ocjenjuje Mrakovčić napominjući da je njegov tijek dijelom usporavala objektivna zahtjevnost tako sveobuhvatnog projekta, ali dijelom i inercija ili, blaže rečeno - temeljitost domaćih kao i nadležnih službi EU-a, uključujući i samog JASPERS-a. 
Dosta smo vremena u postupku započetom još 2014. godine izgubili na račun nesnalaženja angažiranih konzultanata. Zbog toga je u jednom trenutku bilo potrebno raskinuti ugovor s izabranim pomagačima i na brzinu pronaći nove, agilnije, koji su ovaj posao naposljetku ipak uspjeli dotjerati do kraja - ispričao nam je čelnik krčkog komunalca Frane Mrakovčić. [Mladen Trinakstić]