Krčki kampovi jači i od kiše, i od krize

Otočni Novi list, 14. rujna 2014.
 
Iako bi, sudeći po vremenskim (ne)prilikama koje su je pratile, za ovu turističku sezonu bilo gotovo pa normalno očekivati minuse u odnosu na rezulate ranijih godina, prema podacima koje nam je predstavila direktorica Turističkog ureda TZ Grada Krka Nataša Jurina, turizam na području Grada Krka i u takvim je okolnostima po tko zna koji put pokazao i dokazao svoju žilavost i stabilnost.
Takvu ocjenu prva operativka TZG Krka potkrijepila je analizom statističkih pokazatelja koji, koliko god varljivi i relativni bili, još uvijek ostaju najegzaktnije mjerilo događanja u proteklim - kišom i oblacima obojanim glavnosezonskim mjesecima. 
Konačnim rezultatom glavnog dijela turističke sezone, kao i cijelom ovogodišnjom godinom u konačnici i ne možemo biti nezadovoljni jer su, za razliku od brojnih drugih otočnih, pa i sjevernojadranskih turističkih centara, u nas zapravo gotovo ponovljene lanjske, po mnogome rekordne brojke, započela je razgovor Jurina, istaknuvši kako prvih osam mjeseci krčki turizam zaključuje sa 140.181 dolaskom te s 828.677 noćenja. Drugim riječima, broj posjetitelja ostao je na razini lanjskih brojki dok je kod noćenja zabilježen pad od minimalnih jedan posto čime, u okolnostima u kojima smo svi skupa radili ove godine, možemo biti zadovoljni. Podvlačenje crte pod ovogodišnju sezonsku špicu govori nam i kako je samo u kolovozu, kakav god vremenski bio, ovdje ostvareno 340 tisuća noćenja i 52.000 dolazaka, što je gotovo istovjetan podatak onome kojeg smo zabilježili lani, tijekom znantno sunčanijeg, toplijeg i po mnogočemu izvanserijskog ljeta, naglašava Jurina. 
    
Ulaganja daju rezultate
 
Iz netom obrađenih pokazatelja fizičkog prometa, u pozitivnom smislu iskaču brojke o rezultatima ovogodišnjeg rada kampova na području Grada Krka. Iako bi svatko na prvu pomislio kako će upravo taj segment naše ponude u vremenskim okolnostima koje smo ove godine imali bilježiti najveće probleme, pokazuje se upravo suprotno. Upravo su kamperski sadržaji (koji su na području Grada Krka na izuzetno visokoj, mahom četverozvjezdanoj razini i u čije je obogaćenje sadržaja prošlih godina ulagan najveći novac op.a.) ovog ljeta bilježili najveće i najzmjetnije pluseve. 
Taj segment koji, uzgred rečeno, nosi 40-ak posto turističkih ostvarenja na području našeg grada, sa svojih 396 tisuća noćenja ove godine bilježi tropostotni rast, što je podatak koji potvrđuje da značajna ulaganja u tu vrstu smještaja donose rezultate. Spomenuti podatak govori nam i kako je taj segment tržišta zapravo puno stabilniji i otporniji na vremenske uvjete no što se to još donedavno mislilo, naglašava čelnica TZG Krka dodajući kako krčki turizam ima sreće što ga, posebice u kamperskom segmentu, nose izuzetno sposobni, jaki i stručni subjekti, čiji predstavnici već godinama znalački pristupaju razvijanju te vrste turističkih sadržaja i ponude. Očito je da je takav pristup, kao i ulaganja koja on sa sobom donosi, zapravo jedini lijek za sezone poput protekle, kaže Jurina. Istina je i da je publika u kampovima vjerojatno otvorenija za neke druge vidove provođenja odmora te da nisu svi kamp-turisti orijentirani isključivo moru, kupanju i sunčanju, ali je jednako tako, u razmatranju značaja i važnosti kampova i njihova utjecaja na ukupan turistički rezultat grada i otoka Krka, indikativna je činjenica da kamperski sadržaji imaju prođu unatoč tome da taj segment zapravo danas više i ne figurira kao jeftiniji oblik provođenja godišnjeg odmora. Naprotiv. Kampovi su, obzirom na sadržaje i kvalitetu usluge koju nude danas na našem području postali skuplji oblik ljetovanja u odnosu na cijene apartmanskog smještaja. Unatoč tome, upravo zahvaljujući kvaliteti i cjelokupnosti ponude, oni danas postaju i ostaju najvažniji i najstabilniji segment krčke turističke ponude. 
    
Cijena nije presudna
 
Istovremeno doznajemo da je na području najvećeg i po rezultatima najjačeg turističkog središta otoka Krka u segmentu kućne radinosti ovog ljeta ostvaren tek umjereno dobar rezultat, jednako kao i u hotelima. Tijekom osam ovogodišnjih mjeseci naši su iznajmljivači ugostili nešto više od 52 tisuće mahom stranih posjetitelja koji su u njihovim apartmanima i kućama za odmor odradili nešto više od 325 tisuća noćenja, što je oko pet posto manje no prošle godine. Hotelijeri su sa svojih 22,6 tisuća gostiju te nešto više od 106 tisuća noćenja za lansjkim brojkama također zaostali za dva posto, što i nije tako loše. Minusi privatnog smještaja u kojem je u odnosu na prošlu godinu ostvareno 20-ak tisuća noćenja manje, ukazuju da tom segmentu turističke ponude treba pristupiti sustavnije i ozbiljnije, kako sa strane turističkih institucija, tako i samih pružatelja smještajnih usluga. U razgovoru s iznajmljivačima i turističkim znalcima iskače zaključak da je taj segment dobrim dijelom kiksao zbog nedostatka dodatne ponude, ali i ulaganja u podizanje kvalitete smještaja. Nije teško zaključiti da cijena nije bila ključan element uspješnosti ili neuspješnosti jer je privatni smještaj u pravilu jeftiniji od kampova. Uz to, ono što je činilo razliku između onih iznajmljivača koji su dobro i uspješno poslovali, a bilo ih je mnogo, i onih koji nisu, vezujemo uz njihovu umješnost u praćenju trendova na tržištu, kako na planu ponude, tako i samih kanala prodaje, zaključila je Jurina. 
    
Posezonski izazovi
 
Ona pouku ove turističke sezone svodi pod konstataciju da će nadležni, u nastojanjima unapređenja i razvijanja turizma na području Grada, u budućnosti morati uložiti dodatne napore u rad s iznajmljivačima te u nastojanja potpomaganja njihovih tržišnih istupa. Ipak, činjenica je i da će na dobre rezultate u budućnosti očito moći računati samo oni koji se toj djelatnosti posvete ozbiljno i predano, dok će oni koji su se dosad time bavili onako usputno u tome i dalje moći nalaziti izvor dodatne zarade, ali možda ne više u razmjerima i iznosima na koje su dosad bili naučeni. Kako bilo, zaključila je Nataša Jurina, turistička je godina još daleko od svoga kraja i pred svima koji rade na privlačenju i opsluživanju posjetitelja grada i otoka Krka još je mnogo posezonskog posla rezultati kojega još uvelike, bilo u pozitivnom, ali i negativnom smislu, mogu izmijeniti završnu sliku turističke 2014. godine.
 
Nijemaca i Austrijanaca više, Slovenaca i Talijana manje 
    
Predstavljajajući nam strukturu ovogodišnjih posjetitelja grada Krka, Jurina je istaknula da su i ove godine najbrojniji bili Nijemci. Posebno je pozitivna činjenica da to tržište u nas i dalje raste pa tako i u prvih 8 mjeseci bilježimo 7-postotni rast broja gostiju s tog nama najvažnijeg emitivnog tržišta, ističe Jurina, dodajući da su drugi po brojnosti i ove godine bili Slovenci. Njih je nažalost ove godine bilo 6 posto manje što povezujemo s krizom koja i ondje vlada. Treće nama najvažnije tržište - austrijsko - bilježi 6-postotni rast broja dolazaka, dok se Talijani, kojih u dolascima ima koliko lani, sad kraće zadržavaju, zbog čega je broj njihovih noćenja u 5-postotnom padu. Posebno nas raduje skok kojeg bilježimo na nizozemskom tržištu. Nizozemci su postali naši peti najbrojniji gosti, a njihova su noćenja u 10-postotnom rastu u odnosu na lani, zaključuje Jurina uvjerena da na tom, kao i na mnogim drugim europskim tržištima, grad i otok Krk još uvijek imaju prostora za rast. [Mladen Trinajstić]