Fotografskom pričom Kotoranima predstavljena jedna od Krčkih legendi

Otvorenjem izložbe fotografija Vila Divÿca u gradu vile Alkime, 18. listopada 2014. godine, postavljene u kotorskoj palači Grgurina, nastavljena je niska projekata vezanih uz međunarodnu kulturnu suradnju na relaciji Kotor - Krk, koje počevši 2011., svake godine zajednički priređuju Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru i Centar za kulturu Grada Krka.

Izložbu, ali i cjelokupan projekt, pored autorice Ive Lulić, zajednički su predstavili Mileva Pejaković Vujošević, direktorica Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, Maja Parentić, ravnateljica Centra za kulturu Grada Krka i Hrvoje Vuković, konzul Republike Hrvatske u Gradu Kotoru, a osim slikovitih malenih vila, ugođaju je pridonio i nastup Klape Hrvatske ratne mornarice Sv. Juraj koja je večer započela posve prigodno - pjesmom Vilo moja.
Prije deset dana u drevni grad Kotor u crkvu sv. Pavla, uvodi Mileva Pejaković Vujošević, doplovilo je devet antičkih jedara, inače instalacija istaknutog kipara Janisa Kunelisa, a večeras su nam s otoka Krka doletjele bijele vile, autorski projekat Ive Lulić, koja je znala kako su one, prizovemo li legende, letjele jedino iznad Krka, Dubrovnika i Kotora. Dosad je ova fotografska izložba, osim u Krku, bila postavljena u Zagrebu, Kaštel Lukšiću i Splitu čime je jedinstvenoj priči kojom je projekt inspiriran, a koju su naši preci prenosili s koljena na koljeno, pripisan još veći značaj. Zahvaljujući Maji Parentić, ravnateljici Centra za kulturu Grada Krka, ističe Pejaković Vujošević, koja je prepoznala specifičnost bijelih vila - krčke Divÿce i kotorske Alkime - realizirana je ova izložba kojom se nastavlja uspješna suradnja dviju institucija, odnosno dvaju gradova koje povezuje i jedan važan povijesni događaj - Lepantska bitka, u kojoj su na strani Svete lige sudjelovale krčka i kotorska galija. Ovaj kulturni događaj, zaključuje Pejaković Vujošević, najbolji je svjedok naših mediteranskih veza, kako kroz kulturnu nit, tako i kroz povijesnu i geografsku sferu, s uvijerenjem da će ona doprinijeti unaprijeđenju odnosa naših dvaju gradova, kao i potaknuti brojne kulturne i druge projekte, jer nas dugotrajne i duboke morske veze kroz snažan socio-kulturni i etnološki identitet na to i obavezuju.
Prošle godine, nastavlja Maja Parentić, započeli smo projekt Krk - otok vila koji je nastao prema motivu iz legende o Zlatnom otoku, inače treće u ciklusu Vêyskih povêdi (Krčkih legendi) koja govori o plovidbi sedam brodova preko sedam mora do Sinjimôri (Jadranskog mora), gdje drevni pomorci nastanjuju obećani im otok na kojem ih dočekuje vila Divÿca. Temeljem te priče mlada hrvatska umjetnica, fotografkinja i etnologinja Iva Lulić, stvorila je ciklus od 39 fotografija nastalih na otoku Krku koje na najbolji način promoviraju i prezentiraju njegovu bogatu prirodnu i povijesnu baštinu, dijelom temeljenu na pomorskom nasljeđu. Lokacije koje su poslužile kao izvrsne kulise za ilustriranje jedne od Vêyskih povêdi tako čine specifični prirodni ambijenti otoka poput spilje Biserujke, pejzaža Vele Rike ili Mjesečevog puta, neobičnog kamenog krajolika nadomak Baške. Vjerujte mi, priznaje Parentić, zahvaljujući ovom projektu i sami smo otkrivali otok na kojem živimo, međutim ono što moramo izdvojiti kao najvažnije jest to da su vile i vilenjaci bili mališani iz krčkih vrtića i škola zajedno sa štićenicima iz karlovačkog Doma za djecu Vladimir Nazor koja su zaista mjesec dana živjeli pravu bajku. Sreća djece, predivna priroda, kreativnost i lucidnost Ive Lulić, zaključuje Parentić, najprije su prepoznati na natječaju Europske komisije za najbolje fotografije Hrvatske kao nove članice Europske unije, zatim na ovogodišnjem natječaju nacionalne Mreže za kreativnost i inovativnost, gdje je projekt na području kulture i umjetnosti suvereno osvojio prvo mjesto, dok se kao kruna nametnula potpora novoosnovane Zaklade Hrvatska kuća čiji je interes promicanje hrvatske kulture i umjetnosti u svijetu. 
Ova izložba, priznaje Hrvoje Vuković, predstavlja još jedan uspješan projekt međunarodne kulturne suradnje Hrvatske i Crne Gore, koji svjedoči o kulturnom i duhovnom jedinstvu naših prostora, u ovom slučaju Krka, Dubrovnika i Kotora. Međutim, zanimljivo je kako se i u kosovskom Janjevu, zahvaljujući Dubrovčanima, također njeguje legenda o bijeloj vili. Tako je prije Gundulićeve Himne slobodi u samoj završnici otvaranja Dubrovačkih ljetnih igara desetljećima prethodio nastup djevojačkog zbora iz Janjeva s pjesmom Poletjele bijele vile iznad grada Dubrovnika. Kako je ovaj projekt, navodi Vuković, pored ostalog realiziran i uz pomoć Zaklade Hrvatska kuća, koju zajednički vode Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, moje matično ministarstvo, te Ministarstvo kulture, valja reći kako je ona osnovana radi promicanja hrvatske umjetnosti, baštine, povijesti i jezika u inozemstvu, na najbolji način spajajući diplomaciju i kulturu. Složiti ćete se, zaključuje Vuković, izložba Vila Divÿca u gradu vile Alkime jest upravo to, predstavljanje Krčkih legendi u Crnoj Gori, u Kotoru, gradu neobično slične mitološke prošlosti.
U nastavku programa međunarodne kulturne suradnje, 19. listopada, u prepunoj Kotorskoj katedrali, održan je cjelovečernji koncert Klape Hrvatske ratne mornarice Sv. Juraj na čijem su repertoaru osim duhovnih pjesama, uglavnom upućenih Bogorodici, bili i ostali klapskom pjevanju prilagođeni standardi, s time da je za kraj raspoložena i na noge podignuta publika nagrađena čuvenom Bokeljskom noći. U ime domaćina, klapu i sve okupljene, pozdravio je generalni vikar Kotorske biskupije don Anton Belan, istakavši kako nastup Klape HRM-a Sv. Juraj u Kotorskoj katedrali ima dvostruku simboliku. Prva je u tome što klapa nosi ime prvotnog zaštitnika Kotorske biskupije, sv. Jurja, kojeg je 809. godine zamijenio sv. Tripun, dok se druga reflektira u činjenici kako se njezin nastup održava u listopadu, kojeg Katolička crkva posvećuje Bogorodici. Naime, sedmog dana listopada slavi se blagdan Gospe od Ružarija kojeg je ustanovio papa Pio V nakon Lepantske bitke, koja se na taj dan odigrala daleke 1571. godine. Stoga, neka ovaj koncert marijanskih duhovnih pjesama bude zajednička molitva za sve poginule u tom slavnom pomorskom okršaju, kazao je don Belan.