9. Dani smokava: Uspješno realizirana ideja o smokvi kao nositeljici sezonskog menija

Kao i prethodnih godina, pored bogate gastro ponude temeljene na toj finoj i zdravoj mediteranskoj voćki u dvadesetak ugostiteljskih objekata (iz Krka, Milohnića, Vrha i Glavotoka), ova vrijedna manifestacija, svima koji su između 04. i 09. rujna posjetili grad, otkrila je i ostale sadržaje locirane na prostor Vele place ili u obližnji Volsonisov vrt. Tako su ljubitelji okrepljujućeg smokvina ploda dobili priliku okušati se u kuhanju džema, dobiti mnoge korisne savjete tijekom priređene edukacije, poslušati Bona formu ili Duo Dani te istinski uživati u trodnevnoj prodajnoj izložbi izvornih domaćih proizvoda (džemova, rakija, likera i ostalih slatko-slanih delicija), dopunjenih raznolikom paletom uz ovu priču vezanih suvenira, a kako bi krčka smokva kroz godine koje slijede postala prepoznatljiva poput našeg pršuta, maslinovog ulja ili sira, organizirana je i podjela smokvinih sadnica. 

Edukativni dio Dana smokava tako je organiziran, 09. rujna, u gradskoj Velikoj vijećnici, a o novim trendovima u uzgoju smokava, kao i mnogim drugim temama, tom je prigodom okupljenima kazivao dr. Željko Prgomet, koji ovu krčku manifestaciju prati od njezinih početaka. 

U kratkome uvodnom izlaganju, direktorica Turističkog ureda Turističke zajednice Grada Krka Nataša Jurina istakla je kako su krčki Dani smokava već prerasli u jednu prezentnu manifestaciju, tim više usporedimo li je s njezinim premijernim izdanjem kada gotovo i nije bilo lokalnih proizvođača, a u čitavu priču bilo je uključeno svega nekoliko restorana. Međutim, taj u početku relativno skroman posezonski sadržaj u međuvremenu se poprilično razvio tako da je ove godine manifestacija okupila više od dvadeset ugostiteljskih objekata koji su zaljubljenicima u gastronomiju nudili, kako slatka, tako i slana jela bazirana na toj ukusnoj mediteranskoj voćki. Osim toga, važno je kazati da će neke od zanimljivih gastro kombinacija ostati trajno u ponudi krčkih ugostiteljskih objekata što znači kako je uspješno realizirana ideja da smokva postane nositeljica jednog sezonskih menija, poput šparoga, janjetine ili neke druge za otok karakteristične namirnice. Zasluge da danas imamo to što imamo, dvadesetak u događanje uključenih restorana te u njihovoj ponudi više od šezdeset maštovitih jela, svakako idu i našem stalnom suradniku Željku Prgometu, zaključila je Jurina.
 

 

Budući da sam se nedavno vratio s velikog svjetskog kongresa o smokarstvu, uvodi Prgomet, koji se svake četiri godine održava u jednoj od zemalja svijeta poznatoj po uzgoju smokava, a ove je priređen u Italiji, točnije u Napulju, ne mogu sakriti svoje oduševljenje onime što sam ondje vidio, posebice u dijelu Kalabrije, obzirom da tamošnje obitelji koje se bave uzgojem smokava žive zaista jako dobro. Zanimljivo je spomenuti kako se radi o nevelikim plantažama od svega tri hektara, koje broje oko tisuću stabala, međutim oni kilogram suhih smokava, spravljenih na specifičan način, prodaju za 100,00 do 120,00 EUR, a uporište za takvu cijenu pronalaze u tradiciji smokvarstva. Tradiciju imamo i mi, no ovdje još uvijek nitko nije dokumentirao da njegova proizvodnja ima svoju povijest. Među područjima na kojima se proizvodi smokva, nastavlja Prgomet, od kojih se izdvaja prsten Mediterana, zapadni dio Sjeverne Amerike, dijelovi Južne Amerike te sjever i jug Afrike, primat već godinama ima Turska, jer ondje značajna sredstva ulažu u proizvodnju, nove površine, nove tehnologije te introdukciju novih sorata, iako svaka od zemalja koja se ozbiljno bavi ovom problematikom ima svoj autohtoni sortiment na kojem bazira najznačajniji dio svoje proizvodnje. Tako na jugu Italije, osobito u Kalabriji, preferiraju uglavnom sortu fico dottato (najbližu našoj bjelici), od koje su Talijani uspjeli napraviti priču, odnosno definirati proizvod te je kao takvu izvesti u najbogatije dijelove svijeta, a tome svakako pridonosi i ekološka proizvodnja koju smokva jako dobro podnosi. Na spomenutom kongresu, priznaje Prgomet, bitno je spomenuti Kinu, koja, ako se vratimo nekoliko godina unazad, uopće nije poznavala smokvu, međutim samo ove godine čak 40 milijuna EUR Kinezi su izdvojili za istraživanja vezana uz razvoj smokvarstva. Iako je njihova delegacija zatražila da Kina, 2019. godine, bude domaćin sljedećeg kongresa, domaćinstvo je, osvojivši dva boda više, ipak zaslužila Hrvatska, tako da se njegovo nadolazeće izdanje planira održati u Rovinju, što predstavlja izvrsnu priliku da i ovdje po pitanju smokvarstva napravimo nešto više. Stoga očekujem da će svojim sudjelovanjem taj veliki stručni skup, zaključuje Prgomet, podržati i Krčani, barem predstavljanjem autohtonih proizvoda, jer Krk zaista ima što pokazati, a vjerujem da će se do tada sigurno vratiti i neke danas zaboravljene recepte i procedure, te krenuti u zaštitu domaćeg sortimenta i proizvodnog područja, kao što se danas radi na zaštiti Krčkog maslinovog ulja ili kao što je odrađena zaštita Krčkog pršuta.