Završnica Štorije o galiji Cristo Ressussitato: Predavanje dr. sc. Zrinke Podhraški Čizmek i promenada Počasne satnije Kravat pukovnije starogradskom jezgrom

Nakon predstavljanja knjige i otvorenja izložbe Alana Žica-Teklina, u drugome dijelu programa Štorije o galiji Cristo Ressussitato, u Malenoj gradskoj vijećnici, 07. listopada 2022. godine, dr. sc. Zrinka Podhraški Čizmek s Fakulteta hrvatskih studija Sceučilišta u Zagrebu, održala je predavanje na temu Brodovlje Krka i njegovi kapetani i paruni u 18. stoljeću iz RMC I-III.

Podsjetimo, dr. sc. Zrinka Podhraški Čizmek još je 2018. u Krku predstavila treći svezak rukopisa Regesti Marittimi Croati (RMC) - Hrvatski pomorski regesti, autora Nikole Čolaka, objavljenog, 2017. godine, u nakladi Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu. Riječ je o zbirci od oko 4.000 natuknica - regesta, odnosno prijepisa iz arhiva koji predstavljaju nezaobilaznu građu u proučavanju povijesti hrvatskog pomorstva 18. stoljeća. Ovogodišnje izlaganje svojevrsni je nastavk onog prethodno istaknutog budući da su u fokusu bili podaci, doduše preuzeti iz sva tri sveska Hrvatskih pomorskih regesti, koji se odnose na krčko brodovlje i njihove posade - kapetane, parune (vlasnike brodova), kapelane i mornare.

– Iz trodjelne zbirke regesta kojom je transkribirano i sažeto 16.000 dokumenata (od ukupno njih 100.000), istakla je Podhraški Čizmek, mogu se iščitati propisi koji su vrijedili u 18. stoljeću, zatim vrste i nazivi plovila koji su boravili na našem području, imena posada, od kapetana, paruna, parcenevola i kapelana do običnih mornara, krajevi iz kojih su dolazili, liste prevezenih roba i naplaćenih poreza, rute koje su obilazili i mnoge druge zanimljivosti; ukratko, čitava povijest jadranskog prostora u jednom stoljeću. Ovo je dakle prigoda da predstavim one podatke izdvojene iz Hrvatskih pomorskih regesti koji se tiču isključivo grada Krka, njegovih kapetana, paruna i mornara, kao i vrste brodova koje je Krk, tijekom 18. stoljeća, poznavao, s time da su kao najbrojniji, iz perspektive vlasništva, zabilježeni trabakuli i bracere, dok krčki mornari najčešće plove na navama, masilijanam i fregadunima.

 

 

Po odrađenom predavanju, za sve poginule u Bitki kod Lepanta, u Krčkoj katedrali služena je misa, s time da je od 06. do 10. listopada, uz grob Ludovica Cicute u krčkoj prvostolnici bio postavljen informativni pano s višejezičnim deskripcijama koje govore o povijesti krčke galije i životu njezinog zapovjednika.

U završnici proslave, 08. listopada, u Krku je održana promenada Počasne satnije Kravat pukovnije koja je u dva navrata, s pješačkim i konjičkim dijelom postroja, promarširala središtem krčke starogradske jezgre. Odjevena u replike vojnika hrvatske lake konjice iz Tridesetogodišnjeg rata vođenog u 17. stoljeću, Kravat pukovnija svojim programom aktualizira povijesne početke kravate, jedinstvenog hrvatskog doprinosa svjetskoj kulturnoj baštini. A iz dosadašnjih odjeka u medijima, ali i temeljem ostalih pokazatelja, proizlazi ocjena kako je riječ o projektu koji ostvaruje očekivanja potvrđujući se kao originalan i iznimno atraktivan turistički proizvod koji Zagreb promovira kao Prijestolnicu kravate, a Hrvatsku kao njezinu domovinu.

 

  • 1
  • -
  • 2