Vršanski osmaši na 11. ljetnom Memorijalu mira 26 smrznutih partizana na Matić poljani

U organizaciji Primorsko-goranske županije i Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije u subotu, 01. lipnja 2019. godine, na Matić poljani kod Mrkoplja održan je 11. ljetni Memorijal mira 26 smrznutih partizana u spomen na tragičnu epizodu ratnog puta Druge brigade Trinaeste primorsko-goranske udarne divizije čijih je 680 boraca u noći 19. na 20. veljače 1944. godine poduzelo marš od Drežnice preko Jasenka do Mrkoplja dug 52 kilometra.

Brigada je bila sastavljena pretežno od boraca iz Gorskog kotare, Istre i Primorja. Bez adekvatne zimske obuće i odjeće, s nedovoljno hrane i na temperaturi od oko -25°C, Matić poljanu nije uspjelo prijeći 26 partizana. Bijela smrt ostavila ih je u dubokom snijegu. Među njima je bio i Anton Gržetić s otoka Krka. U koloni koja je te zimske noći prelazila Matić poljanu bilo je 17 partizanki, od kojih jedna u sedmom mjesecu trudnoće. Sve su, bez ozbiljnijih zdravstvenih poteškoća, uspjele doći do Mrkoplja. No, oko 150 partizana pretrpjelo je trajne posljedice smrzavanja, a više njih kasnije umrlo je u stacionarima ili bolnicama. Takva sudbina snašla je i Milana Cara iz Šila.

Na memorijalnom spomen-području Matić poljani (proplanak na 1.030 mnv, dug oko 3 km i širok oko 300 m), 1969. godine postavljeno je 26 kamenih monolita od grubo obrađenog kamena vapnenca, koji simboliziraju partizansku kolonu i 26 smrznutih partizana. Projekt spomeničkog niza djelo je arhitekta Zdenka Sile.

Sada već davne 1962. godine utemeljen je Memorijal mira kao trajno sjećanje na žrtvu ljudi koji su bili spremni dati život za slobodu svoje domovine. Osim ljetnog, tradicionalan je i zimski Memorijal, koji se organizira u rujnu. Ovogodišnjem Memorijalu nazočili su članovi nekoliko županijskih antifašističkih udruga te Franjo Jelušić, sudionik tragičnog partizanskog marša.

Krčku delegaciju na spomenutoj manifestaciji vodili su Darko Fanuko, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka i Zdravko Žic, član Podružnice Punat, a pridružilo im se deset učenika osmog razreda Osnovne škole Fran Krsto Frankopan - Područne škole Vrh: Emina Hamulić, Anđela Kosić, Lorena Kosić, Lorena Mešić, Marta Mršić, Anabel Pavlović, Korina Prendivoj, Dominik Vnuk, Dana Žužić i Filip Žužić s učiteljem povijesti Tvrtkom Božićem.

Program Memorijala započeo je pozdravnim govorima Dinka Tamaruta, predsjednika Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije, Petra Mamule, zamjenika župana te Josipa Brozovića, načelnika Općine Mrkopalj, koja je organizacijski podržala ovu manifestaciju. Svi govornici istaknuli su kako je poruka antifašizma duboko humana, demokratska i ljudska te da se u današnjim vremenima mora ponavljati i isticati kako bi se mlađe generacije učile toleranciji, ljudskim pravima i slobodama.

Delegacija učenika županijskih škola položila je vijence na spomen-obilježje stradalim partizanima. Bilo je to ujedno odavanje počasti svim žrtvama koje su pale u ratovima za slobodnu Hrvatsku.

U središnjem dijelu programa povjesničar Tvrtko Božić ukratko je podsjetio kako je hrvatski antifašizam započeo u siječnju 1921. godine kada su se Krčani u Puntu, Dobrinju i ostalim mjestima sukobili s D'Annunzijevim arditima i protjerali ih s otoka. U međuratnom razdoblju antifašizam je bio snažno prisutan u Istri narodnim pobunama protiv talijanskog fašističkog terora i represija koje su se događale diljem poluotoka.

Antifašistička borba koja se na hrvatskom prostoru vodila od 1941. do 1945. godine počela je 22. lipnja 1941. godine formiranjem Sisačkog partizanskog odreda, prve antifašističke postrojbe u Europi. Odred je brojio 79 boraca da bi do kraja iste godine broj partizanskih boraca na hrvatskom području narastao do 7.000. Snažan razvoj partizanskog pokreta oslikava činjenica da se do kraja rata u svibnju 1945. godine u redovima partizanske vojske u pet korpusa borilo oko 200.000 boraca. Njih oko 61% bili su Hrvati, a gotovo dvije trećine bilo je mlađe od 25 godina. Bila je to teška i mukotrpna borba protiv nacista, fašista i njihovih saveznika ustaša i četnika. Nakon četverogodišnje borbe partizanska vojska oslobodila je hrvatski prostor od terora, nasilja i negiranja građanskih prava i sloboda. Otok Krk oslobođen je 17. travnja 1945. godine od njemačkih okupacijskih snaga. Bio je to jedan od najsvjetlijih dana u novijoj krčkoj povijesti.

Usporedno s oružanom borbom, na oslobođenim područjima formirala su se partizanska tijela političke vlasti po modelu od dna do vrha: od Narodnooslobodilačkih odbora kao mjesnih političkih tijela vlasti do ZAVNOH-a kao partizanskog hrvatskog Sabora. Tijekom rata ZAVNOH je održao tri zasjedanja na kojima su donesene odluke povijesne važnosti, od vraćanja Istre, Rijeke, Dalmacije i otoka matici Hrvatskoj do proglašenja Federalne Države Hrvatske kao dijela buduće federativne jugoslavenske države.

Da je na temeljima i vrijednostima antifašističke borbe u Drugom svjetskom ratu ostvarena današnja suverena Republika Hrvatska potvrdio je Hrvatski sabor kada je izglasao Ustav Republike Hrvatske 1990. godine. U njegovim Izvorišnim osnovama među ostalim stoji kako odluke ZAVNOH-a iz 1943. godine predstavljaju uspostavu temelja hrvatske državne suverenosti. Bila je to završna poruka sata povijesti na Matić poljani: antifašizam je civilizacijska tekovina koja svojim pozitivnim vrijednostima usmjerava cjelokupan društveni razvoj.

Završni dio Memorijala bio je tradicionalno rezerviran za ekipno natjecanje u trčanju namijenjeno učenicima. U natjecanju su sudjelovale županijske osnovne škole: OŠ Rikard Katalinić Jeretov iz Opatije, OŠ Fran Krsto Frankopan - Područna škola Vrh i OŠ Dr. Branimira Markovića iz Ravne Gore, koja je pobijedila u muškoj i ženskoj konkurenciji. Ekipa vršanskih osmašica u sastavu Emina Hamulić, Anđela Kosić, Lorena Kosić, Korina Prendivoj i Dana Žužić osvojila je drugo mjesto te na Krk ponijela pehar, koji će krasiti vitrine škole u Vrhu. Nakon završetka natjecanja i proglašenja pobjednika uslijedio je ručak i druženje svih sudionika manifestacije.

Na povratku prema otoku Krku, krčka delegacija i učenici zastali su u Lokvama gdje su obišli špilju Lokvarku, jednu od najvećih i najljepših hrvatskih špilja, koja je od 1961. godine zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode.