U Krku održana konstituirajuća sjednica novog saziva Otočnog vijeća
Konstituirajuća sjednica novog saziva Otočnog vijeća, u kojemu sudjeluje 46 članova - predstavnika jedinica lokalne i područne samouprave, gospodarstvenika i znanstvene zajednice - koji bi trebali predlagati nove zakonske akte i politike otočnog razvoja te biti savjetodavno tijelo ministrice regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, održana je, 04. listopada 2022. godine, u Velikoj vijećnici Grada Krka.
Sukladno odredbama Zakona o otocima, Otočno vijeće, još u lipnju ove godine formirala je ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak, kao svoje savjetodavno tijelo pri izradi i provođenju programa, planova, projekata, mjera i aktivnosti održivog razvoja otoka, i to s ciljem unaprjeđenja politike razvoja otoka.
Na konstituirajućoj sjednici usvojen je Pravilnik o radu Otočnog vijeća, a potom su predstavljeni rad Uprave za otoke pri Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Registar otoka te mogućnosti ulaganja u otoke.
Nakon odrađene sjednice, ministrica Tramišak izjavila je kako je uloga Otočnog vijeća savjetodavna pa bi njegovi članovi u idućim godinama trebali biti predlagatelji smjera novih zakonodavnih akata, izmjena pravnih propisa, pravilnika i politike otočnog razvoja. Naglasila je da Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije može biti koordinator svih razvojnih politika vezanih uz otoke, no da i druga ministarstva - mora, prometa i infrastrukture, zdravstva, znanosti i obrazovanja - dijele velike izazove i ulaganja vezane za otočna područja.
– Kao koordinator politika otočnog razvoja zaduženi smo za kohezijsku politiku Europske unije i vodimo računa o mogućnostima koje nam se pružaju za financiranje razvojnih projekata na otocima, a tako smo kroz treći Integrirani teritorijalni program izdvojili zasebnu alokaciju s više od 150 milijuna eura, samo za ulaganja u otoke koji će biti na raspolaganju sve do 2027. godine, kazala je Tramišak.
Istaknula je, također, da su posebni pozivi namijenjeni jačanju kapaciteta zdravstvenog sustava, obnovi kulturne i prirodne baštine, obnovljivim izvorima energije te da se otocima daju dodatne prilike kako bi se, uz mogućnosti koje imaju iz paketa korištenja bespovratnih izvora sredstava, mogli dodatno javljati na natječaje koji će biti specijalizirani za otoke.
Kazala je, naposljetku, kako je između 2014. i 2018. godine iz fondova Eeuropske unije u otoke uloženo više od osam milijardi kuna te da se na svakom hrvatskom otoku već mogu vidjeti primjeri brojnih projekata za koje su se koristila sredstva fondova Europske unije.