Kudsi Erguner ansambl preciznom i nadahnutom izvedbom osvojio Krčane

Glazbeni program 62. Ljetnih priredbi, 19. srpnja 2018. godine, donio je pravu glazbenu poslasticu koja se ogledala u koncertu globalno znanog i iznimno cijenjenog turskog ansambla Kudsi Erguner, koji se, zahvaljujući suradnji (organizatora) Centra za kulturu Grada Krka s Turskim kulturnim centrom Yunus Emre iz Zagreba, u Frankopanskom kaštelu, predstavio i krčkoj publici.

Ovim koncertom, ujedno i 3. epizodom: Zvuci Otomanskog carstva u čijem se fokusu našla stoljećima stara (klasična) glazba otomanskog dvora, kao i kontemplativna sufijska glazba, a koju su okupljenima u drevnoj utvrdi pored Kudsi Ergunera (nej) donijela još trojica vrhunskih glazbenijka, Bora Uymaz (vokal, tanbur, lutnja), Bruno Caillat (udaraljke, bubnjevi) i Serkan Halili (kanun), nastavila se Glazbena priča Knezova Krčkih Frankopana, obzirom da se upravo glazbenim dijelom ovogodišnjeg festivala obilježava 900. obljetnica od prvog pisanog spomena Knezova Krčkih Frankopan na otoku Krku. Stoga, u namjeri da se ukaže na bogatstvo i različitost europske glazbene baštine od 12. do 17. stoljeća, programom je obuhvaćena serija od devet koncerata ozbiljne glazbe (proslov, sedam epizoda i epilog), uzimajući u obzir staru (srednjovjekovnu), ranu (renesansnu) i klasičnu (baroknu) glazbu te tako prateći vrijeme vladanja loze Frankopana. Zanimljivo je u ovome kontekstu spomenuti kako se gotovo čitava povijest Knezova Krčkih odvijala u sjeni osvajanja Otomanskog carstva, a krčkoj publici ovim je programom pružena jedinstvena prilika da istinski uživa u turskom glazbenom nasljeđu, što je ostalo nepravedno skriveno iza oružja. Duh te donedavno nepoznate umjetnosti tako je ovladao prostorom Frankopanskog kaštela, a precizna i duboko nadahnuta izvedba turskih glazbenika Krčane je do te mjere osvojila da su glazbenike nakon odsviranog bisa ispratili stojećki, i to uz glasno aplaudiranje i odobravanje. A tome je sigurno kumovala i činjenica što je ansambl izveo zaista jedinstvenu improvizaciju na temu stihova iz pjesme Moja domovina.

Turski ansambl, pored gradonačelnika Darija Vasilića, zamjenika mu Čedomira Milera te predstavnike Turskog kulturnog centara Yunus Emre Zagreb, također je došao podržati i izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Republike Turske u Republici Hrvatskoj NJ. E. g. Mustafa Babür Hizlan, kojem se pružila prilika da neposredno pred koncert u društvu domaćina te uz stručno vodstvo razgleda krčke znamenitosti.

Kudsi Erguner jedan je od najistaknutijih majstora neja (nej/ney - derviška frula ili turska flauta od trske) našeg vremena, a smatra se i autoritetom tradicionalne sufijske glazbe. Erguner posjeduje nemiran i inovativan duh, a u nizu globalno prepoznatih projekata svijetu je predstavio otomansku i sufijsku glazbu. Erguner danas živi i radi u Parizu kao glazbenik, skladatelj, muzikolog, učitelj i autor. Rođen u Diyarbakıru, u Turskoj, 1952., svoju glazbenu karijeru započinje 1969. kao član Istambulskog radio orkestra, da bi se 1975. godine preselio se u Pariz, na studij arhitekture i muzikologije. Kao glazbeni antropolog i povjesničar dosad je objavio mnoge snimke tradicionalne turske glazbe izvođene uživo, kao i brojne studijske zapise glazbe iz otomanskog repertoara 16. stoljeća. Erguner nastupa i surađuje sa širokom lepezom međunarodno proslavljenih umjetnika kao što su Robert Wilson, Peter Gabriel, Maurice Bejart, Carolyn Carlson, Peter Brook, Georges Aperghis, Didier Lockwood, Jean Michel Jarre, Michel Portal, Tony Gatliff, Marc Minkovsky, Alexandre Desplat, Bartabas, Sarkis, Christof Lauer, Michel Godard, Renaud Garcia-Fons, Markus Stockhausen, Nusret Fathi Ali Khan, Jordi Savall i Fazıl Say, te s mnogim poznatim ansamblima. Erguner je sudjelovao i u stvaranju filma Susreti s izuzetnim ljudima Petera Brooka, te je skladao i izveo glazbu za poznatu kazališnu predstavu i film što su bazirani na indijskom epu Mahabharata, također u Brookovoj režiji. Uz to, poznata je i njegova suradnja s Peterom Gabrielom na stvaranju glazbe za film Posljednje Kristovo iskušenje Martina Scorsesea.

Kudsi Erguner rođen je u glazbenoj obitelji sufijske tradicije i jedini je turski glazbenik svoje generacije koji je nej naučio svirati klasičnom predajom od svog oca Ulvija Ergunera, posljednjeg velikog majstora ovog glazbala, ujedno i bivšeg direktora Radio Istanbula. Također, imao je sreće da je u domu svojih roditelja mogao upoznati brojne poznate glazbenike starije generacije koji su vrijedno čuvali i njegovali sufijsku tradiciju. Jer stotine godina glazbene kulture usmjerene prema slobodi i ekstazi odražavaju se kako u njegovoj glazbi, tako i u njegovim interpretacijama. Na međunarodnim glazbenim festivalima Erguner je predstavio brojne originalne projekte kao što su Od sufizma do flamenca, Ghazala, Pjesme iz Beča i Istanbula: Schubert - Sevki Beg, Rembetiko iz Istanbula, Islam Blues, Taj Mahal, La Banda Alla Turka, Ottomania ili Fasl - Otomanska dvorska glazba, a njegov projekt Passion d’Istanbul, po narudžbi Vlade Republike Francuske, 2000., izveden je u Parizu.

Erguner je zasad snimio više od stotinu nosača zvuka, uglavnom posvećenih različitim vidovima otomanske tradicijske glazbe, a objavio je i četiri knjige na francuskom jeziku (Les Contes de Mesnevi, Les saints des Derviches Bektâchî, La Fontaine de la Séparation i La flûte des Origines, Ayrilik Cesmesi, Bir Neyzen-Iki Derya). Godine 1981. osnovao je Udrugu RUMI, inače školu za proučavanje klasične glazbe i učenja izvorne sufijske tradicije. Također, održava predavanja o sufizmu i sufijskoj glazbi diljem svijeta te vodi dvije malene zajednice povezane s mevlejevskim nasljeđem, jednu u Parizu, i drugu u Istanbulu.

Kudsi Erguner uvjeren je da kultura nema granice. Jer uspio je oživjeti i dokumentirati gotovo zaboravljenu glazbenu tradiciju, predstavivši je zapadu, čime je ona postala dijelom kulturne baštine Europe. Tako je krenula renesansa otomanske klasične i sufijske glazbe u Turskoj. Erguneru je potom, 2004., dodijeljen počasni doktorat na turskom Sveučilištu Bulent Ecevit, a u svibnju 2016. postao je UNESCO-vim Umjetnikom za mir.

Glazbena priča Knezova Krčkih Frankopana nastavlja se već 26. srpnja u crkvi sv. Kvirina, i to 4. epizodom: Glazba Serenissime - stoljeće sjaja, donoseći koncert poznatog talijanskog ansambla I Musicali Affetti okupljenog oko ideje proučavanja i izvođenja stare glazbe na izvornim instrumentima.