KRK25: Bragoc Paolina svečano uplovio u Krčku luku

Na Krčkoj rivi, 03. lipnja 2018. godine, javnosti je predstavljen novoobnovljeni tradicijski brod - bragoc imenom Paolina kojeg su u namjeri očuvanja i revitalizacije pomorske, brodograđevne i ribarske baštine, nakon što su prethodno uredili dva najtipičnija krčka i kvarnerska plovila - pasaru i guca - odlučili nabaviti te u cijelosti rekonstruirati Jedriličarski klub Plav i Grad Krk.

Nakon što je uz svirku Gradske glazbe Krk slikovita brodica uplovila u Krčku luku, priču vezanu uz njezinu obnovu s okupljenima su podijelili krčki gradonačelnik Darijo Vasilić i predsjednik Koordinacije udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske, ribarske i brodograđevne baštine Kvarnera i Istre Robert Mohović.

Svečano uplovljavanje bragoca Paolina u Krčku luku, uvodi Vasilić, dugo se pripremalo, a zaustavimo li se nakratko na tipu, riječ je o tradicijskom brodu kojim se koćarilo i lovilo ribu na jedra, i to tako da su dva bragoca paralelno plovila, među sobom povlačeći koću. Prema tome, očito je da se pred nama nalazi jedna lijepa radna brodica - koća, ali pritom i jedrilica, što će sigurno doći do izražaja tijekom njezinih budućih nastupa na poznatim natjecateljskim regatama tradicijskih plovila diljem Primorsko-goranske županije, ali i šire. Najpoznatiji ribari koji su se koristili bragocom - brodovima ravnog dna i plitkog gaza, nastavlja Vasilić, bili su upravo oni iz talijanske Chioggie što su stoljećima ribarili zapadnom obalom Istre i oko kvarnerskih otoka. Krčki ribari tako su preuzeli bragoc pa on postaje gotovo jedini tip broda kojim su se služili, i koji se u upotrebi zadržao sve do perioda neposredno nakon Drugog svjetskog rata, s time da je posljednji iz Krčke luke nestao šezdesetih godina prošlog stoljeća. Kao što, pretpostavljam, znate, ističe Vasilić, u Krku je prije 10 godina, dakle 1998., održana prva regata tradicijskih brodica u našoj županiji pod nazivom Krčka jedra, a od tada, pa sve do danas, puno se toga učinilo na području revitalizacije maritimnog nasljeđa, što znači da je obnovljeno mnogo novih brodica i održano mnogo lijepih regata, posebice u posljednje vrijeme zahvaljujući udruzi koja čuva maritimnu baštinu i njeguje tradicijsko jedrenje u Primorsko-goranskoj županiji, a na čijem je čelu već godinama prof. Robert Mohović. No, ovdje, ističe Vasilić, Jedriličarski klub Plav, Komunalno društvo Vecla, Grad Krk i Turistička zajednica Grada Krka, zajedničkim su snagama krenuli u obnovu tradicijskih barki, 2011. godine, kada je svečano porinuta krčka pasara Bodulka, a godinu dana kasnije, 2012., i krčki guc Bodul. Od posljednjeg porinuća prošlo je šest godina, a izostat će i ove, obzirom da je bragoc dug čak 9,50 metara, širok 2,40 metara i težak 3 tone, pa je njegovo predstavljanje realizirano putem svečanog uplovljavanja. Kao što je svima poznato, da bi se uopće mogao dovršiti ovako velik posao koji se odnosi na obnovu broda, potrebno je puno vrijednih ruku i dobrih ljudi. Sve je, naime, krenulo s krčkim zaljubljenicima u maritimno nasljeđe koji su zajedno s prijateljima iz Rovinja i Venecije krenuli u pripremu ovog pothvata, tako da su s venecijanskom Udrugom Arzana, također posvećenom očuvanju pomorskih tradicija, najprije dogovorili da se Gradu Krku pokloni jedan venecijanski bragoc. Ti zaljubljenici u maritimno nasljeđe su Nedeljko Dunato, Alvise Benussi iz Rovinja te Giorgio Righetti i Giorgio Suppiej iz Venecije, i bez njih sigurno ne bi bilo današnjeg slavlja. Nakon toga, dodaje Vasilić, krenula je kandidatura projekta obnove bragoca, kako bi se za pojedine poslove osigurala sredstva iz europskih fondova, a kada već govorimo o financijskim participacijama, moramo kazati kako je s 82% obnovu financirao Grad Krk, s 12% Europska unija, i to posredstvom programa regionalne suradnje Slovenije i Hrvatske, Interreg - Mala barka 2, dok su ukupan budžet potreban za njegovo uređenje naposljetku zatvorili sponzori. Nakon što je brod stigao iz Venecije, najprije je prošao kroz radionicu majstora Josipa Mršića iz Pinezića, a potom i kroz brodogradilište Franka Kraljića iz Malinske, dok je izrada jedara povjerena obitelji Grego. Uz sve to, treba posebno istaknuti velik i presudan angažman Željka Skomeršića i Nedeljka Dunata, koji su realizaciju obnove Paoline pratili od samog početka, kako bi ista, ovako svečano i u punom sjaju, mogla uploviti u Krčku luku, zaključuje naposljetku Vasilić.

  • 1
  • -
  • 2