Dan(i) grada Krka: U Decumanusu premijerno predstavljeni radovi iz serije Blic slikara Dimitrija Đurića Ćile

U Galeriji Decumanus, u organizaciji Centra za kulturu Grada Krka, 03. lipnja 2022. godine, u sklopu programa priređenog u povodu proslave Dana grada Krka, otvorena je izložba Blic crnogorskog slikara Dimitrija Đurića Ćile (1937. - 2010.) koji je dugi niz godina živio i stvarao upravo u gradu Krku.

Krčkim postavom tako je obuhvaćena serija njegovih posljednjih radova, mahom slika različitih tehnika i pokoji kolaž, o kojima su pred okupljenom publikom i nasljednicima Đurićevog opusa, kazivali: djelatnik Centra za kulturu Grada Krka Igor Gržetić i kustosica izložbe Bruna Kocijan.

– Crnogorski slikar s krčkom adresom, Dimitrije Đurić Ćila, istakla je Kocijan, bio je jedan od onih pomalo skrivenih umjetničkih talenata čiji rad tek treba steći zasluženo priznanje. Nadasve produktivan akademski umjetnik osebujnog izraza za života je izlagao na samostalnim i grupnim izložbama koje su s obzirom na obim i kvalitetu Đurićeve likovne izvedbe, ipak bile nedovoljno brojne i nedovoljno učestale. Jedan od razloga je autorovo viđenje umjetničkog stvaralaštva kao ispunjenja vlastite unutarnje potrebe, a ne želje za priznanjem ili komercijalnim uspjehom. Iako je 2013. godine objavljena monografija s pregledom njegovog opusa, smatram kako bi ozbiljnija istraživanja i publikacije tek trebali uslijediti, dok privatni arhivi u vlasništvu njegove obitelji čuvaju brojne crteže i slike koji nikada nisu bili izlagani u galerijskom prostoru. Upravo zato odlučeno je da se dio njegove značajne slikarske ostavštine po prvi puta izložiti u Krku i baci novo svjetlo na Đurićevu umjetnost. Dimitrije Đurić na razmeđi je apstraktnog ekspresionizma, enformela i novog realizma, tumači Kocijan, no, kako bismo u potpunosti razumjeli njegovo slikarstvo, potrebno je sagledati utjecaje i impulse sredine u kojoj se umjetnički formirao pedesetih i šezdesetih prošlog stoljeća. Školovao se u novooformljenim umjetničkim centrima, Cetinju i Herceg Novom te u Beogradu u klasi slikara Mila Milunovića  koji je utjecao na brojne mlade crnogorske slikare. Ta je nova generacija umjetnika bila neopterećena i slobodna od pojava i stilova u svjetskoj umjetnosti, okretali su se sebi i svojoj okolini, individualnom doživljaju povijesti i stvarnosti te su se snažno ispoljile osobine koje trajno ostaju karakteristične za crnogorsko likovno stvaralaštvo - individualizam, traganje za originalnim izrazom, za posebnošću i u velikoj mjeri duboko i iskreno prihvaćanje i poštovanje principa čiste likovnosti. Takav je pristup, ističe Kocijan, vidljiv u Đurićevim ranijim radovima velikih formata gdje rastočeni oblici daju naslutiti poneki poznati motiv poput vizure grada ili mrtve prirode, ne stavljajući ga u fokus, već naprotiv, pokušavajući ga sakriti. U manjim slikama kombiniranih tehnika glavni pokazatelji autorovog trenutnog senzibiliteta su izražena materijalnost i spajanje različitih likovnih metoda u prividno kaotične kompozicije. Osjeća se određena napetost, kao da je u sukobu sam sa sobom, a jedini način da pobijedi, jest uvijek i iznova stvarati. Slike koje je sa snažnim stvaralačkim impulsom nizao pred kraj svog života, spajaju slikarske i crtežne materijale i tehnike. Koristi se mokrim i suhim medijima koje nanosi brzim, jednostrukim potezima, te različitim materijalima poput novinskih isječaka, fotografija i dijelova ambalaže. Pritom svi slojevi slike ostaju jasno vidljivi, te se lako razaznaju prozračni akvarelni nanosi, crtačke linije običnom olovkom, točkice kistom ili kapljice boje postignute drippingom. Upravo se linijama kao najnaglašenijim elementima Đurićevih slika, najbolje izražava duhovno stanje umjetnika, koji je za svoja djela rekao da osmišljava nešto nedefinirano, pri čemu je definicija tek nagovještaj nečega. Naglašeni individualizam predstavlja osnovni princip koji je obilježio umjetnički krug iz kojeg je potekao Dimitrije Đurić Ćila, ostajući mu vjeran do kraja života i ustrajući na nekonvencionalnosti te uvjerljivom i osobnom likovnom jeziku, zaključila je Kocijan.

Izložba Blic, ostaje otvorena sve do 23. lipnja, a postav je moguće razgledati svakim danom (izuzev nedjelje), između 10.00 i 12.00 te 20.00 i 22.00 sata, odnosno uz prethodnu najavu organizatoru, telefonom na 051 220 041 iliti mailom na kultura@gradkrk.net.

Proslavu Dana grada Krka i Biskupije Krk, na sam blagdan sv. Kvirina, 04. lipnja, zaključit će svečana koncelebrirana sveta misa koju će u Krčkoj katedrali, s početkom u 18.00, predvoditi mons. Ivan Devčić, riječki nadbiskup i metropolit, nakon čega na rivi i Veloj placi slijedi promenadni nastup Gradske glazbe Krk, i to kao uvod u koncertni program tijekom kojeg će se Krčanima okupljenim na Trgu Kamplin, s početkom u 20.00 sati, predstaviti Antonella Malis u pratnji maestra Vladimira Babina.