Održana prva od dvije radionice o projektu gradske optičke mreže

Uz voditelja radionice dipl. ing. dr. Igora Brusića i zamjenika krčkog gradonačelnika Čedomira Milera, izlaganju su nazočili dip. ing. Vladimir Žuti, predstavnik HAKOM-a, kao i predstavnici opatijske tvrtke 3t.cable.

Obzirom da Grad Krk teži izgraditi pasivni dio infrastrukture gradske optičke mreže i time stvoriti preduvjete za uvođenje izuzetno brzog pristupa Internetu te usluga koje iz istog proizlaze ovo je bila dobra prilika da se svi zainteresirani informiraju o tome što je do sada učinjeno, na čemu se upravo radi, odnosno koji su sljedeći koraci u realizaciji ovog zahtjevnog projekta.

Prema riječima Igora Brusića cilj dviju planiranih radionica je informirati, educirati i potaknuti na aktivnu suradnju što znači da se svatko koga ovaj projekt zanima može uključiti u njegovu provedbu.

Sam projekt nastavlja Brusić, kreuno je prije nešto više od tri godine kada je na Sjednici Gradskog vijeća donesena odluka o obvezi postavljanja vodova pri budućim građevinskim radovima, za kojom je uslijedila uspostava evidencije postojećih vodova (još uvijek u izradi) te studija izvodljivosti dovršena 2010. godine. Upravo potonje spomenuti akt potvrdio je kako pod datim okolnostima operateri, iz čitavog niza razloga, zasigurno neće ulagati u izgradnju jedne optičke mreže na cijelom području Grada Krka. 

Sljedeći koraci u realizaciji ove inicijative su dobivanje lokacijske i građevinske dozvole. Vezano uz navedeno, Grad je raspisao natječaj za izvedbu idejnog projekta koji je realiziran i proslijeđen na dobivanje lokacijske dozvole nakon čega slijedi ishodovanje one građevinske. Upravo su ta dva posljednje spomenuta dokumenta, uz studiju izvodljivosti, potrebna kako bi se apliciralo na fondove Europske unije, što je za samu realizaciju gotovo presudno. 

Čemu uopće bavljenje ovom tematikom, pojašnjava Brusić, najprije, brz i jeftin pristup mreži, odnosno Internetu, predstavlja preduvjet daljnjeg razvoja. Naime, krajevi u kojima je pristup sporiji, iliti ograničen, sporije će se razvijati, što će zasigurno pokazati i vrijeme. Također, operaterima se ne isplati fiksnu novu mrežu raditi na području cijeloga Grada, a ukoliko se ona i bude gradila biti će iskorištena samo na onim područjima vezanim uz subjekte s kojima je sklopljen određen postotak predugovora. Međutim ako se stvari u budućnosti i promijene (npr. uvođenjem nove tehnologije), čekanje se ni tada ne isplati zato što već sada pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji imamo pravo koristiti sredstva iz fondova, a i Unija je postala svijesna kako privatni operater neće graditi u područjima rijetke naseljenosti u koja spada i Grad Krk, što povećava mogućnost povlačenja sredstava. Ta sredstva zaista nisu mala, radi se o čak 85% ukupnih troškova koji se mogu pokriti sredstvima fondova Europske unije. Upravo zbog te činjenice raste entuzijazam vezam uz ovaj projekt, zaključuje Brusić, iako se radi o investiciji koja može težiti i do 15 milijuna kuna.

U savldavanju izazova koje donosi realizacija ovog projketa pomaže Savjet za nove tehnologije kojeg pored Čedomira Milera i Igora Brusića čine Marko Skomeršić, Ernest Strika, Saša Marenjak, Nataša Jurina, Dinko Jakovljević i Zlatko Herić.