Štorija o galiji Cristo Ressussitato: obilježavanje 443. godišnjice Lepantske bitke

U jednoj od najvećih i najslavnijih pomorskih bitaka u povijesti, bitki kod Lepanta, 07. listopada 1571., u kojoj su se sukobile snage kršćana i muslimana sudjelovala je i krčka galija Cristo Ressussitato (Uskrsli Krist).

U Europi unatrag nekoliko godina proslava obilježavanja obljetnice te slavne bitke ima sve veći značaj, te se svake godine u Nafpaktosu (Lepantu) okupljaju zemlje saveznice negdašnje Svete lige u znak sjećanja na sve poginule galijote, vojnike i posade. Godine 2007. Hrvatsku je ondje predstavljao grad Krk. Upravo taj boravak u Grčkoj i susret s delegacijama saveznica bio je povodom za detaljnije promišljanje i istraživanje Krka u drugoj polovici 16. stoljeća, njegovog života i stanovništva. Baštineći bogatu kulturno-povijesnu tradiciju i prepoznavajući unutar toga iznimno pomorsko nasljeđe 2008. godine Centar za kulturu Grada Krka pokrenuo je projekt Štorija o galiji Cristo Ressussitato, kojim se otad obilježavaju godišnjice Lepantske bitke.
S istočne obale Jadrana u tom slavnom okršaju sudjelovalo je sedam gradova, odnosno sedam galija, pored kojih i krčka. Također, zanimljivo je istaknuti kako su gotovo polovicu snaga hrvatskih gradova u floti i ljudstvu činile upravo krčka galija Cristo Ressussitato pod zapovjedništvom soprakomita Ljudevita Čikute, cresko-osorska galija Sveti Nikola vođena soprakomitom Ivanom Dražićem i rapska galija Sveti Ivan kojom je zapovjedao Ivan de Dominis. Papa Pio V u namjeri da zaustavi prodor Osmanlija i njihovo širenje Mediteranom osnovao je Svetu ligu, savez mediteranskih zemalja, koja je trebala zaustaviti osmansku dominaciju na Sredozemlju. Armada Svetog saveza bila je sastavljena od 209 galija, šest galeaca i 28 transportnih brodova od kojih su većinu činili oni dubrovački. Na brodovima je bilo 80.000 ljudi, a među njima 30.000 vojnika te 50.000 mornara i veslača. Na lijevom krilu nalazila se i galija Cristo Ressussitato, 28 u prvom navalnom redu, a upravo uspjeh koji je ostvarilo to krilo bio je presudan za daljnji ishod bitke. Malobrojne galije na desnom osmanlijskom krilu započele su povlačenje što je lijevom omogućilo da pomogne kršćanskim snagama centra i desnog krila. Već u ranim poslijepodnevnim satima 07. listopada Sveta liga izvojevala je pobjedu, označivši u konačnici kraj turske dominacije na Mediteranu. (Ono što danas znamo o krčkoj galiji jest to da je tijekom borbe potopljena.) 
Proučavajući i sumirajući povijesne činjenice dr. Tea Perinčić, ravnateljica Povijesnog i pomorskog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, 2008. godine objavila je knjigu Krčka komuna u doba Lepantske bitke, koja je stvorila podlogu za promoviranje i prezentiranje kulturne i povijesne baštine, pruživši mogućnost da se kroz tu priču stvori cjelovit i jedinstven kulturno-turistički proizvod.
 
443. godišnjica Lepantske bitke
 
Krčka proslava 443. godišnjice Lepantske bitke započinje 02., i traje sve do 07. listopada, a ono što iznova program Štorije o galiji Cristo Ressussitato čini atraktivnim suradnja je organizatora, Centra za kulturu Grada Krka s institucijama koje valoriziraju bogato pomorsko naslijeđe istočne obale Jadrana. Nakon prošlogodišnjeg predstavljanja vrijednog fundusa srebrnih zavjetnih pločica koji nam je donio Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru, ove će Krčani ugostiti Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka s izložbom Trn u oku venecijanskog lava. Program manifestacije tako započinje 02. listopada uvodnim predavanjem Tee Perinčić u prostoru Male vijećnice Grada Krka, za kojim u Galeriji Decumanus slijediti svečano otvorenje navedenog (muzejskog) postava.
 
Trn u oku venecijanskog lava: Rijeka između Habsburgovaca i Venecije
 
Izložba Trn u oku venecijanskog lava, autorice Tea Perinčić, kazuje o Rijeci i njezinoj okolici u vrijeme dominacije Mletačke Republike kojoj je do kraja 15. stoljeća pošlo za rukom uspostaviti dugotrajnu vlast na istočnoj obali Jadrana - od Kopra do Boke Kotorske. Samo je područje Rijeke i njezine šire okolice ostalo izuzeto iz pandža mletačkog lava, a pod upravom habsburškog dvoglavog orla. Habsburgovci i Mlečani, susjedi su s dugotrajnim tenzijama koje povremeno eskaliraju u otvorene sukobe. Ti se odnosi prenose i na Rijeku i njezino mletačko susjedstvo. Rijeka kao komuna čije se gospodarstvo zasniva na posredničkoj trgovini, gdje se razmjenjuju proizvodi iz zaleđa (slovenskog i hrvatskog) s onim preko mora (talijanske jadranske pokrajine), konkurencija je Veneciji koja cijeli svoj uspjeh zasniva na održavanju trgovačkih veza duž Jadrana kojeg smatra svojim zaljevom (Golfo di Venetia). Stoga je i razumljivo nastojanje Mlečana da pod svoju vlast podvrgnu i taj jedini preostali dio istočnojadranske obale. U tome ih sprečavaju Habsburgovci koji su gospodari Rijeke, ali i sami Riječani koji nikada nisu gajili političke sklonosti prema Prevedroj Republici. Venecija međutim uspijeva tijekom rata protiv Kambrejske lige, 1508. godine, osvojiti Rijeku. No, mletačka vladavina nije dugo trajala jer su već u proljeće 1509. istjerani iz grada, a iako su kasnije Rijeku u nekoliko navrata razarali više je nikada nisu uspjeli zauzeti. Nasuprot ratovanjima i političkim neprijateljstvima, Rijeka je s Venecijom i njezinim provincijama održavala stalne trgovačke veze. Utjecaj mletačke trgovine na Jadranu očitovao se i u uporabi mletačkog novca, što je smetalo austrijskoj vlasti, ali čemu nisu mogli konkurirati svojom valutom. S trgovinom, tekao je i kulturni utjecaj u svakodnevnom životu (moda, književnost, običaji), a zbog dominacije mletačkog jezika posebice u trgovini i pomorstvu isti je prihvaćen i u Rijeci. 
Na ovoj će izložbi tako biti prikazani mnogi predmeti mletačke provenijencije iz fundusa Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka koji ukazuju na čvrste kulturne veze između Rijeke i Venecije.
 
Šetnja do zavjetne kapelice obitelji Čikuta
 
Program se, 05. listopada, nastavlja vođenom šetnjom do kapelice sv. Nikole na Biski (Valbiska), inače zavjetne kapelice obitelji Čikuta koja je više od dva stoljeća davala pomorce, soprakomite i galijote. Nakon okupljanja na krčkoj Veloj placi, u pratnji vodiča iz Planinarskog društva Obzova, šetati će se do Biske gdje će Mladen Bastijanić in situ održati kraće izlaganje o tom danas relativno slabo poznatom lokalitetu, nakon čega brodom, iz Valbiske, preko otočića Plavnika, slijedi povratak u Krk. Kotizacija za ovaj gotvo cjelodnevni izlet iznosi 50,00 kn, a prijave se između 24. rujna i 04. listopada mogu izvršiti u Galeriji Decumanus, i to radnim danima između 10.00 i 12.00 te 18.00 i 20.00 sati. Kotizacija za prijave na dan izleta je 80,00 kn.
Na sam dan Lepantske bitke, 07. listopada, u Krčkoj katedrali služiti će se misa za sve poginule u tom povijesno relevantnom okršaju, nakon koje na Rivi slijedi koncert jednog od naših najpopularnijih i najnagrađivanijih klapskih sastava - Klape Intrade i Tomislava Bralića. Također, za vrijeme trajanja manifestacije, od 01. do 09. listopada, svi posjetitelji grada imati će prilike u Katedrali razgledati grob soprakomita Ljudevita Čikute s višejezičnim deskripcijama koje govore o povijesti krčke galije i životu njezinog zapovjednika. 
 
 
Program Štorije o galiji Cristo Ressussitato
Grad Krk, 02. - 07. listopada 2014.
 
02. listopad 2014.
 
Mala vijećnica Grada Krka | 18.00
Predavanje Trn u oku venecijanskog lava 
dr. sc. Tea Perinčić, ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka
 
Galerija Decumanus | 19.00
Otvorenje izložbe Trn u oku venecijanskog lava 
04. rujna - 13. listopada 2014. 
pon. - pet. 10.00 - 12.00 / 18.00 - 20.00
 
05. listopad 2014.
 
Vođena šetnja do zavjetne kapelice sv. Nikole obitelji Cikuta na Biski, iz Valbiske povratak brodom Tajana 
 
08.00 Vela placa, prijave
09.00 polazak 
12.30 Biska; Štorija o kapelici, Mladen Bastijanić 
13.00 Valbiska 
14.00 Plavnik 
17.30 Krk 
 
Kotizacija vođene šetnje iznosi 50,00 kn, a uključuje prijevoz brodom, izlet na Plavnik i obrok (frigane srdelice i piće). Prijave se vrše radnim danima od 24. rujna do 04. listopada u Galeriji Decumanus između 10.00 i 12.00 te 18.00 i 20.00 sati uz uplatu kotizacije. Kotizacija za prijave na dan izleta je 80,00 kn. U slučaju lošeg vremena izlet se odgađa za 08. listopad, neradni dan; Dan neovisnosti Republike Hrvatske.
 
Info. 051 220 041 / kultura@gradkrk.net
 
07. listopad 2014.
 
Katedrala | 19.00
Misa za sve poginule u Lepantskoj bitki
 
Riva | 20.00
Koncert Tomislava Bralića i Klape Intrade
U slučaju lošeg vremena koncert će se održati u dvorani Srednje škole Hrvatski kralj Zvoninir.
 
01. - 09. listopada 2014.
 
Mogućnost razgledavanja groba zapovjednika krčke galije Cristo Ressussitato soprakomita Ljudevita Čikute u prostoru Katedrale.