Predstavljena knjiga Fra Šimun Klimantović u svome vremenu, fra Petra Runje

U klaustru samostana sv. Franje Asiškoga u gradu Krku krajem prošlog tjedna predstavljena je knjiga Fra Šimun Klimantović u svome vremenu, autora fra Petra Runje (1938. - 2014.), franjevca trećoredca, svećenika, uvaženog povjesničara i dobrog poznavatelja hrvatskog glagolizma.

Ovo predstavljanje zajednički su organizirali Samostan sv. Franje u Krku, Ogranak Matice hrvatske Ogulin i Povijesno društvo otoka Krka, a pred pedesetak gostiju - mještana koji su poznavali fra Petra, stručnjaka iz različitih polja humanističkih znanosti te redovnika iz drugih redovničkih zajednica - o njemu i njegovoj novoobjavljenoj knjizi redom su kazivali fra Antun Badurina, akademik Stjepan Damjanović, dr. sc. Franjo Velčić, prof. Vesna Lipošćak i fra Mirko Mišković, dok je moderiranje povjereno dr. sc. Tomislavu Galoviću.
Fra Antun Badurina, poglavar krčkog samostana u kojem je fra Petar živio i djelovao posljednjih godina života, u ime provincijskoga ministra, pozdravio je skup i iznio nekoliko zanimljivih misli o fra Petru i njegovu djelu. Istaknuo je tako da je fra Petar bio član jedne malene redovničke zajednice franjevaca trećoredaca glagoljaša, a upravo mu je ta pripadnost davala usmjerenje u njegovom znanstvenom djelovanju, u kojem dominiraju istraživanja vezana uz srednjovjekovnu povijest zajednice kojoj je pripadao, ali uvijek s posebnim naglaskom na trdiciju hrvatskog glagolizma.
Akademik Stjepan Damjanović, ujedno i recenzent knjige, okupljenima je predstavio samo djelo, naglasivši važnost fra Šimuna Klimantovića i njegovih glagoljskih zbornika unutar korpusa hrvatskoglagoljske građe. Dotakao se, također, važnosti fra Petrova djela i njegova doprinosa istraživanju hrvatskoglagoljske baštine, izdvojivši vrijednost podataka do kojih je došao marljivim višegodišnjim arhivskim istraživanjima. Uzevši u obzir sve što je fra Petar na polju kojim se godinama predano bavio, akademik Damjanović predložio je kako bi trebalo razmisliti o pokretanju Dana fra Petra Runje koji bi bili poticaj za daljnje istraživanje njegovih brojnih, još uvijek neobjavljenih radova, ali i istraživanja drugih stručnjaka što se kreću u sličnom smjeru.
Dr. sc. Franjo Velčić, osim o svojim susretima i suradnji s fra Petrom, govorio je o poveznicama između fra Šimuna Klimantovića i otoka Krka, a posebno se zadržao na njegovom opisu protjerivanja krčkog velikaša Ivana Frankopana 1480. godine, koji je specifičan u odnosu na podatke koje donose drugi izvori te o ratnim sukobima u kojima je Krk, kao dio tadašnje Mletačke Republike, bio uključen.
Prof. Vesna Lipošćak, predsjednica ogulinskoga ogranka Matice hrvatske i dugogodišnja fra Petrova suradnica, kazivala je o važnosti njegovih istraživanja za ogulinski kraj i Liku, a kao urednica predstavljene knjige iznijela je i put njezina objavljivanja.
Fra Mirko Mišković, bogoslov franjevaca trećoredaca, u kratkim je crtama predstavio svoj rad na transliteraciji izvadaka iz četiri Klimantovićeva zbornika, objavljenih u knjizi, upoznavši skup s njihovim sadržajem.
Fra Šimun Klimantović u svom vremenu, trinaesta je knjiga fra Petra Runje, objavljena ove godine u nakladi ogulinskoga ogranka Matice hrvatske, unutar niza Modruš u sklopu kojeg su već izašle dvije fra Petrove knjige. Kako je prethodno spomenuto, recenziju je potpisao akademik Stjepan Damjanović, a predgovor fra Antun Badurina. Na 150-ak stranica ovoga djela fra Petar iznio je niz arhivskih podataka, mnogih do sada neobjavljenih i nepoznatih, o fra Šimunu Klimantoviću, poznatom piscu glagoljskih kodeksa, inače jednom od najznačajnijih franjevaca trećoredaca iz druge polovice 15. i početka 16. stoljeća. Tako opisuje njegov rodni zavičaj - Lukoran na Ugljanu - donoseći podatke o vjerskim objektima i svećenicima iz tog vremena. Opisuje i fra Šimunovu obitelj, njegovo školovanje, djelovanje i službe u Provinciji franjevaca trećoredaca te, nadasve, njegovu spisateljsku djelatnost. Na kraju knjige, u prilogu, donesena je transliteracija pojedinih izvadaka iz četiri fra Šimunova glagoljska kodeksa i dvije latinske oporuke u kojima se nalaze podaci važni za istraživanje tog značajnog franjevca trećoredca.