Zaključci izvješća o aktivnostima vezanim uz zaštitu Puntarske drage

Na 08. Sjednici Gradskog vijeća Grada Krka, održanoj 11. ožujka 2014. godine, razmotreno je i prihvaćeno izvješće o aktivnostima vezanim uz zaštitu Puntarske drage, poduzetim u periodu od listopada 2012., pa sve do veljače 2014. godine, s kojima je vijećnike detaljnije upoznao gradonačelnikov zamjenik Čedomir Miler.

Na 22. sjednici Gradskog vijeća, održanoj 22. listopada 2012. godine, navodi najprije Miler, raspravljalo se o zahvatima Marine Punat u akvatoriju Puntarske drage, a toj su sjednici, pored ostalih, nazočili i predstavnici Općine Punat, Marine Punat te Mjesnog odbora Kornić. Tada je prihvaćena informacija o tim zahvatima, a krčki gradonačelnik zadužen je za praćenje stanja i pokretanje inicijativa s ciljem zaštite Puntarske drage. Kako bi se analizirala sva dostupna dokumentacija i podaci  te predložile daljnje aktivnosti na održivom korištenju tog prostora, također je predloženo osnivanje zajedničkog stručnog tima, kojeg čine kako predstavnici Općine Punat, tako i Grada Krka. Temeljem tih zaključaka i zaduženja gradonačelnik je donio odluku da se sastavi izvješće o svim aktivnostima provedinim u spomenutom gotovo dvogodišnjem periodu. Taj je materijal tijekom veljače ove godine prezentiran i usvojen na Kolegiju gradonačelnika, nakon čega je, uz određene dopune, proslijeđen gradskim vijećnicima.
Posljednja verzija izvješća, nastavlja Miler, donosi četiri bitna zaključka: (1) nužnost definiranja trenutnog stanja Puntarske drage, (2) inzistiranje na početku provođenja monitoringa bitnih biokemijskih i fizikalnih parametara ekološkog sustava Puntarske drage, (3) nužnost definiranja zajedničkog korištanja Puntarske drage kao jedinstvene prostorne cjeline te (4) važnost kontinuiranog, istinitog i objektivnog informiranja građana o stanju okoliša u Puntarskoj dragi.
(1) Uporište htijenja da se definira trenutno stanje akvatorija, pojašnjava Miler, osim u (znanosti potvrđenoj) činjenici da su marine potencijalni zagađivači okoliša, pronađeno je i u Zakonu o otocima, gdje stoji kako smo dužni razvijati se sukladno principima održivosti, što znači da bismo svoje potrebe trebali zadovoljavati iz vlastitih izvora, ali na način da okoliš ne opteretimo trajnim posljedicama. Osim toga, u Studiji gospodarenja Puntarskom dragom, izrađenoj 2004. godine, eksplicitno se navodi kako buduća istraživanja u tom području moraju popuniti praznine i nepotpune podloge u dosadašnjim istraživanjima te stvoriti uvjete za sanaciju i popravljanje tamošnjeg stanja. Iz čega proizlazi da je u Puntarskoj uvali već postignut određen stupanj zagađenja.
(2) Inzistiranje na kretanju u sveobuhvatni monitoring, ističe Miler, potaknuto je određenim obvezama Marine Punat, i to temeljem Rješenja Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, ali i prethodno spomenute Studije, gdje su također navedene kako obveze Općine Punat, tako i Grada Krka, kao jedinica lokalne samouprave koje upravljaju akvatorijem. Osim parametara koji se već prate trebalo bi definirati još nekolicinu kako bi se kontinuiranim monitoringom dobila cjelovita slika tog prostora. Rezultati analize trenutnog stanja i monitoringa trebali bi naposlijetku dati podlugu za donošenje odluka vezanih za buduće korištenje Puntarske drage.
(3) Način na koji Općina Punat i Grad Krk imaju danas definirano korištenje Puntarske drage, u priličnoj su koliziji, ističe Miler. Dok je Grad Krk na svom potezu predvidio istezalište, odnosno malenu lučicu od svega 150 vezova te zone za sport i rekreaciju, vizija Općine Punat bitno je drugačija te podrazumjeva luku različite namjene s preko 1.000 vezova. Ono što se navodi i u Studiji gospodarenja Puntarskom dragom, jest činjenica kako bi se taj prostor trebao razmatrati kao jedna prostorna cjelina s jedinstvenim prostornim planom koji još uvijek nije izrađen. Iz svega toga jasan je problem očit u različitim željama vezanim uz definiranje istog prostora (njegovih ciljeva i namjene), a kako bi se on počeo rješavati trebalo bi za početak imati saznanje o trenutnom stanju Puntarske drage, ponajprije kvaliteti mora i sedimenta te životu flore i faune.
(4) Informiranje građana o ovoj problematici, tumači Miler, također je važno, obzirom da javnost ima pravo znati što se sve planira i radi na području Puntarske drage.
Ono čemu u ovom trenutku treba težiti, zaključuje Miler, jest da prevlada opći, a ne interes pojedinaca ili samo jedne strane, što znači da moramo postići dogovor o tome koji su zajednički interesi u korištenju zajedničkog prostora.