Otočno glazbeno nasljeđe odsad dostupno na jednom izdanju

Poznato je kako otok Krk baštini jedinstvenu, bogatu i vrijednu folklornu baštinu, a tu se prije svega misli na pučku glazbu, netemperirani niz dvoglasja tjesnih intervala u svirci sopela i pučkom pjevanju, zatim narodne plesove - tance, kao i jedinstvene narodne nošnje. 

Već ovdje valja naglasiti kako je upravo dvoglasje tjesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, kao jedan od najspecifičnijih i najkopleksnijih stilova folklorne glazbe, uopće, 2009. godine upisano na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, a stopama ovog prepoznatljivog folklorno-umjetničkog izričaja, u smislu priznavnja njegove kulturne i kulturološke vrijednosti, krenuli su i krčki tanci, tradicijski plesovi otoka Krka, zasluživši status kulturnoga dobra Republike Hrvatske.
Sa zadaćom populariziranja, promoviranja, ali i očuvanja navedenih kulturnih i etnoloških vrijednosti, svake se godine u drugom otočnom mjestu, počevši od sada već daleke 1935., priređuje Festival folklora otoka Krka, kao jedna od najstarijih i najdugovječnihih manifestacija tog tipa na istočnojadranskoj obali. Domaćin 60. Festivala folklora, u njegovoj 79. obljetnici (ako u obzir uzmemo trenutak utemeljenja) bio je upravo Grad Krk, gdje su se 2014. godine okupila sva otočna kulturna i folklorna društva, točnije njih dvanaest s više od 600 sudionika različitih generacija, i to redom: Folklorno društvo Poljica (Poljica), Kulturno-umjetničko društvo Ive Jurjević (Omišalj), Folklorno društvo Njivice (Njivice), Kulturno društvo Sv. Petar (Gabonjin), Kulturno društvo Šoto (Jurandvor), Kulturno društvo Sv. Juraj (Kras), Kulturno društvo Frankopan (Vrbnik), Kulturno društvo Kornić (Kornić), Kulturno-umjetničko društvo Dubašnica-Malinska (Malinska), Kulturno-umjetničko društvo Punat (Punat), Kulturno društvo Ive Jelenović (Dobrinj) i Kulturno-umjetničko društvo Vrh (Vrh).
Upravo to događanje omogućilo je Hrvatskoj radioteleviziji da u suradnji s Udruženjem sopaca otoka Krka, Centrom za kulturu Grada Krka te svim krčkim folklornim i kulturnim društvima - njihovim sopcima, kantadurima i kanturicama - dokumentira bogatstvo tradicijskih pjesama i plesova otoka Krka, točnije pučko pjevanje i svirku sopela, što ih jedinstvenim i prepoznatljivim čini dvoglasje tjesnih intervala.
 
Izdavanje trostrukog nosača zvuka s izvornom otočnom glazbom
 
Kako bi se osigurao nov poticaj očuvanju, promicanju i prenošenju ovog specifičnog segmenta hrvatske tradicijske glazbene kulture, Centar za kulturu Grada Krka, u svojstvu izvršnog producenta, početkom travnja ove godine izdao je (nekomercijalan) trostruki nosača zvuka Cviće mi poje pokrilo - izvorna glazba otoka Krka, u nakladi od tisuću primjeraka, a kojim je obuhvaćeno 118 narodnoh pjesama i plesova što ih izvode ponajbolji otočni folkloraši. Prvim CD-om tako je predstavljeno tradicijsko glazbeno nasljeđe Baške, Jurandvora, Gabonjina, Kornića, Krasa, Malinske, Dubašnice i Omišlja, drugim Dobrinja i Poljica, a trećim Njivica, Vrbnika, Vrha, Pinezića i Punta. Iz toga se može zaključiti kako ovo izdanje po prvi put sabire kompletno otočno glazbeno nasljeđe, u oba važna segmeta - sopnji i kantu. 
Sadržaj svih triju CD-a, a temeljem ustupljenih snimka Hrvatske radiotelevizije i naknadno dosnimljenog materija, definirao je krčki melodiograf Ivan Pavačić Jecalićev koji potpusije i stručni osvrt uključen u informativnu knjižicu koja prati taj vrijedan kompilacijski triptih, a kojom su pored popisa objavljenih pjesama i plesova, zajedno s listom izvođača, obuhvaćene i fotografije nastale tijekom 60. Festivala folklora otoka Krka. Dizajnerski dio posla bio je povjeren krčkom vizualnom umjetniku Igoru Gržetiću.
Dokumentiranjem, stručnim valoriziranjem, a naposlijetku i izdavanjem ove kompilacije glazbeno nasljeđe otoka Krka postaje dostupnije široj javnosti, a omogućena mu je i održivost, osobito u smjeru educiranja mladih o vrijednostima što ih isporučuje tradicija, a koje vitalnim čine identitet naših prostora. 
 
Odrađena i planirana predstavljanja
 
Poticaj za objavu ovog nosača zvuka dalo je prije svega bogatsvo kojem nas svake godine izloži Festival folklora, tako da će njegova centralna promocija bila vezana upravo uz tu manifestaciju. Naime, ista će se (nakon nedavne odgode) održati u mjesecu kolovozu, u Omišlju, a tom prigodom, uz demonstraciju sopnje i kanta, pred okupljenim otočnim folklorašima, projekt će predstaviti ravnateljica Centra za kulturu Grada Krka Maja Parentić, njegov inicijator, ujedno i glazbeni urednik izdanja Ivan Pavačić Jecalićev, glazbeni producent Robert Grubišić te omišaljska načelnica Mirela Ahmetović. Nije na odmet, u ovome kontekstu, spomenuti kako je to dugovječno festivalsko događanje na svoje pohode krenulo upravo iz Omišlja, kojem će se uskoro vratiti noseći mu glazbeni zapis kojim je sadržana njegova osamdesetogodišnja povijest. 
Osim u Omišlju, predstavljanje ovog jedinstvenog nosača zvuka, 30. travnja održano je i u New Yorku, u sklopu velike svečanosti organizirane povodom srebrnog jubileja, 25. godišnjice Kluba Otok Krk - New York, a na kojoj se okupilo tristotinjak uzvanika, točnije predstavnici triju generacija krčkih iseljenika, ustrajnih u tome da održe kontakte s rodnim otokom te mladima prenesu vrijednosti što ih baštini otočno tradicijsko nasljeđe. U sklopu cjelovečernjeg programa koji je posve prigodno započeo Krčkim tancem, CD je predstavila ravnateljica Centra za kulturu Grada Krka Maja Parentić, a podršku takvim inicijativama potom su dali Dejan Miculinić, voditelj podružnice Hrvatske matice iseljenika - Rijeka i Spomenka Cek, generalna konzulica Republike Hrvatske u New Yorku.
Promoviranje ovog vrijednog izdanja nastavlja se početkom listopada i u Kotoru, gdje Centar za kulturu Grada Krka gostuje izložbom Mile Kumbatović i Otona Glihe - Otok jedne ljubavi. Upoznavanje crnogorske javnosti s dvoglasjem tjesnih intervala tako će, uz prigodan program, biti održano u kotorskom Pomorskom muzeju Crne Gore. Ovakvim zajedničkim promoviranjem naše slikarske i tradicijske baštine pružit će se zaokružena slika otoka Krka kao mjesta gdje se susreću zaista jedinstveni krajobrazni ambijenti (zabilježeni na Milinim i Otonovim slikama) te u svjetskim razmjerima specifična folklorna tradicija.
Financijsku podršku ovom izdanju, izašlom u nakladi Adria recordsa, dosad su pružili Grad Krk i općine otoka Krka, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Primorsko-goranska županija i Turistička zajednica Grada Krka.