Obnova samostanske crkve u Glavotoku rezultirala vrijednim otkrićima

U sklopu manifestacije Dani uropske baštine u Hrvatskoj koja se odvija u organizaciji Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske, u samostanu sv. Marije u Glavotoku, 22. rujna 2017. godine, predstavnici Konzervatorskog odjela u Rijeci vođeni konzervatorom Damirom Sabalićem održali su prezentaciju zaštitnih i istražnih radova na tamošnjoj crkvi i dijelu samostana.
Samostan franjevaca trećoredaca glagoljaša u Glavotoku, na najzapadnijoj točki Grada, ali i otoka Krka, osnovan je u 15. stoljeću na frankopanskom posjedu, a preuređena, točnije povećana crkva i povijesni dio samostana nastajali su između 16. i 19. stoljeća. U protekle dvije godine ondje poduzeti, više od milijun kuna vrijedni radovi, koje su, pored samostanske provincije, financijski pomogli Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Grad Krk, rezultirali su obnovom tog značajnog primjera otočne sakralne arhitekture. Osim što su sanirana brojna oštećenja crkve kojoj je u jednom djelu bio ozbiljno narušen stabilitet, poduzeti zahvati rezultirali su i nizom novih iznimno zanimljivih spoznaja koje su stvorile temelj za novo čitanje građevnog razvoja crkve i samostanskog kompleksa, i to bitno drugačije od dosadašnjeg. Naime, tijekom uklanjanja lamperije s unutarnje strane sjevernog zida otkriveni su ostaci uščuvane srednjevjekovne freske koja je konzervatorima priskrbila nova saznanja o stoljeće ili dva starijem crkvenom objektu u ostatke čijih je zidova, zapravo, inkorporirana današnja samostanska crkva. Dosad se smatralo da je ona početkom 16. stoljeća izgrađena ni iz čega te da je kao takva bila smještena blizu jednog frankopanskog fortifikacijskog objekta. Međutim, novo otkriće ukazalo je kako je ovdje, suprotno dosadašnjem mišljenju, i ranije bila crkvica, koja je, u djelu sjevernog zida današnjeg korpusa crkve, srasla s kompleksom kakvog danas poznajemo i koji je, izvedenim zahvatima posvemašnje kontrukcijsko-građevinske i hidroizolacijske naravi, saniran i zaštićen od daljnjeg propadanja. U sklopu radova u interijeru crkve, također su izvedeni i zahvati na sanaciji samostanske knjižnice koja će, uskoro, zasjati novim, njezinom značaju primjerenim sjajem. Srednjovjekovna freska, koja je posjetiteljima samostanske crkve odsad vidljiva na sjevernom zidu, restaurirana je i rekonstruirana te će, nedvojbeno biti nov atrakcijski sadržaj tog po mnogočemu jedinstvenog kompleksa franjevaca trećoredaca glagoljaša koji na tom lokalitetu već stoljećima inzistiraju upravo na onom što predstavlja lajtmotiv ovogodišnjih Dana europske baštine - očuvanju krajolika uz kvalitetnu prezentaciju samostana i njegovog vrijednog inventara.
Dani europske baštine u Hrvatskoj tradicionalno se obilježavaju tijekom rujna i listopada, s time da je temom ovogodišnje manifestacije izabrana Baština i priroda - krajolik mogućnosti. U brojnim mjestima diljem Hrvatske ovom se prigodom organiziraju izložbe, stručna predavanja, prezentacije, radionice, obilasci i drugi sadržaji kojima se želi prizvati važnost istinske povezanosti i interakcije čovjeka s prirodom u današnjem visokotehnološkom društvu te ih pozicionirati kao izvorište umjetničkog kreiranja, uopće. Svojom sadržajnom i oblikovnom sveobuhvatnošću ova tema ujedno predstavlja prikladan uvod u Europsku godinu kulturne baštine, čijim će mnogobrojnim i raznovrsnim manifestacijama biti obilježena čitava 2018. godina.
Osnovne informacije o svim prigodnim događanjima organiziranim u sklopu Dana europske baštine u Hrvatskoj, s ciljem što jednostavnijeg snalaženja, mogu se pronaći u publikaciji koja prati samu manifestaciju, a može se preuzeti u prilogu.