Novo izdanje Krčkog kalendara dalo prilog revitaliziranju maslinarstva

U nakladi riječke novinarsko-nakladničke kuće Glosa, koja je početkom devedesetih nastavila višegodišnju tradiciju Društva Krčkih Hrvata, objavljen je Krčki kalendar za 2016. godinu. 

Dvadest i četvrto, izdanje ove popularne otočne revije, koju iznova kao urednik potpisuje Josip Žgaljić, u kalendarskom dijelu (kojem su pridodane mjesečeve mjene), osim popisanih spomendana, blagdana, svetkovina krčkih crkava i kapela, pomičnih crkvenih svetkovina, praznika Republike Hrvatske, te ostalih korisnih kalendarskih sadržaja, iz pera Davora Balenovića, donosi stručne priloge vezane uz ativnosti u otočnim maslinicima raspoređene po mjesecima, od rezidbe, zaštite, navodnjavanja i gnojidbe, preko berbe, pa sve do prerade. Jer ipak naš otok posljednjih godina bilježi svojevrsnu maslinarsku renesansu, bilo da se sade novi maslinici ili čiste, obnavljaju i pomlađuju oni stariji. Iako za to ne postoje neki egzaktni pokazatelji, navodi Balenović, pretpostavlja se da na otoku Krku ima više od 150 tisuća stabala masline, s time da ih se obrađuje oko 120 tisuća, koji u srednjorodnim godinama donesu između 500 i 700 tona maslina.
U nastavku, o nemilim sudbinama dvadeset i dvojice Krčana, što ih je nakon Drugog svjetskog rata, između 1949. i 1956. godine, u logorima na Golom otoku i Svetom Grguru sustigao takozvani politički preodgoj, opširno piše Josip Žgaljić.
Da će naredna godina biti u znaku mnogih obljetnica najavljuju nam kratke studije Antona Bozanića, Katarine Prebeg i Zdravka Žica. Naime, to poglavlje Krčkog kalendara, u spomen na 50. godišnjicu smrti (1966. - 2016.), otvara sažeti prikaz života biskupa Josipa Srebrenića koji je pune 43 godine, u vrlo kriznim vremenima, vodio Krčku biskupiju. Zatim slijedi priča o krčkom Jediličarskom klubu Plav, koji će, kao prvoosnovani hrvatski jedriličarski klub, proslaviti svoju 140. obljetnicu (1876. - 2016.), čime su ujedno postavljeni temelji sportskog jedrenja na našem prostoru, ali i označen početak sustavnog bavljenja tim atraktivnim sportom. Lista najznačajnijih aktivnosti i najuspješnijih članova, uvodi nas u šest desetljeća djelovanja (1966. - 2016.) puntarskog Športsko ribolovnog društva Arbun.
Sliku Procesija na Krku (1925.) hvaljenog krčkog slikara Carla Ostrogovicha i njegov životni put obrađuje Igor Žic, dok nas u tajne omišaljskih toponima uvode Nina Spicijarić Paškvan i Branimir Paškvan.
Rubrika Sa sjetom o proteklim razdobljima, potom, otkriva priloge Katice Jakovčić (Antičke večri podno Omišlja za današnji puk), Dražena Lesice (Antička jela za suvremena nepca), Tomislava Galovića (Krčka kronika Antonija Vincigurre iz 15. stoljeća), Darka Mađarevića (Dadoh zlato za željezo), Koraljke Vahtar Jurković (Krčki plesnjaci zadnjih desetljeća 20. stoljeća) i Zdenka Cerovića (Šetali se Marica i Jive, fijole...), dok je posljednje poglavlje Da se ne zatare domaće ispunjeno redcima Marinka Turčića (Smijeh iz čižićarskoga joga), Gordane Gržetić (Bokunić bodulske duše), Ivone Dundović Ljutić (Moj spominjak) i Marice Stašić Milić (Verbenski pisnici od prošaskih vrimena do denes).