Antifašizam kao trajno i doživotno opredjeljenje

Tradicionalna proslava 17. travnja, Dana oslobođenja otoka Krka, kojoj je ove godine, pored inicijatora Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka, domaćin bio i Grad Krk, u jutarnjim je satima započela polaganjem vijenaca i svijeća na otočna spomen obilježja, a nastavljena je centralnom priredbom priređenoj u Srednjoj školi Hrvatski kralj Zvonimir.

Svoj prilog svečanom programu proslave 70. godišnjice oslobođenja otoka Krka, ujedno i 70. godišnjice pobjede nad fašizmom, čije je vođenje bilo povjereno Gordani Gržetić, dali su Gradska glazba Krk, osnovnoškolska klapa Puntarke, srednjoškolski pjevački zbor, gimnazijalke Anamarija Fugošić i Marija Vančina, mladi folkloraši Kulturno-umjetničkog društva Vrh te vokalna skupina Bona forma, a pred četiristotinjak okupljenih otočana stali su govornici Darko Fanuko, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka, Darijo Vasilić, gradonačelnik Grada Krka, Dinko Tamarut, izaslanik predsjednika Saveza antifašističkih boraca Republike Hrvatske, Erik Fabijanić, predsjednik Županijske skupštine Primorsko-goranske županije te Zdenko Petrak, predsjednik Udruge Veterana Domovinskog rata.
Ovo je dan kada se s posebnim pijetetom prisjećamo svih rodoljuba, antifašista i heroja koji su krenuli u oružanu borbu svjesni da će mnogi od njih željenu slobodu platiti vlastitim životom, istakao je u svome uvodnom govoru Fanuko. Ovo je dan kada se prisjećamo i velikog broja Krčana i Krčanki, aktivnih sudionika pokreta otpora, koji su djelujući iz pozadine često bili odlučujuća podrška borcima Narodnooslobodilačke borbe, a ne smijemo zaboraviti ni sve one koji su zbog vlastite antifašističke opredijeljenosti prolazili torture fašističkih zatvora, logora, progonstva ili drugih oblika stradavanja. Fašistička okupacija, nastavlja Fanuko, trajala je ravno četiri godine i dva dana, od 15. travnja 1941., kada su ga preplavili Musolinijevi vojnici, pa sve do 17. travnja 1945., kada su ga oslobodile jedinice Narodnoodlobodilačke vojske. Te su godine progona, hapšenja i ubijanja nevinih te pokušaja odnarođivanja i zatiranja kulture, ujedno bile i godine kada se kao nikad prije pokazao masovni patriotizam otočana, njihova ljubav prema slobodi te žilavost i spremnost da se odupru fašističkom nasilju. Stoga sa sigurnošću i ponosom možemo konstatirati kako je upravo antifašistički pokret na Krku imao masovan, općenarodni karakter. Antifašizam je otad, dodaje Fanuko, naše trajno i doživotno opredjeljenje, mimo bilo koje političke opcije, institucije ili pojedinačne svojine. Za antifašizam vrijedi da je bio i ostao civilizacijska tekovina, univerzalna humanistička vrijednost, ali i sjećanje na povijest i povijesne činjenice, sjećanje na fašizam i njegove žrtve, kao i heroje antifašističke borbe. Nažalost, priznaje Fanuko, danas kao da se sve to zaboravlja, kao da nije bilo dovoljno stradanja, pa uvijek moramo nekome dokazivati tko smo, što smo, odakle dolazimo, gdje pripadamo, protiv koga smo se i zašto borili u Narodnooslobodilačkom ratu. Međutim, tom smo borbom Hrvatsku uvrstili u veliku, demokratsku porodicu naroda i država antifašističke koalicije Europe i svijeta, a vjerujem da će to i nadalje biti jedna od važnijih konstanti politike naše zemlje. Ideal borbe za slobodu i demokraciju, drugim riječima poriv protiv diskriminacije po bilo kojoj osnovi, zaključuje Fanuko, nema ni nacionalni niti stranački predznak. Radi se o općoj civilizacijskoj vrijednosti, idealu onih koji su i 1941., i 1991., otišli u rat. Zato i jedni i drugi zaslužuju naš pijetet, kako u sadašnjosti, tako i u budućnosti. 
Govoreći o događajima koji su se odigrali pred 70 godina, ističe Vasilić, u večernjim satima, 17. travnja 1945., uz ostatak otoka oslobođen je i grad Krk. Upravo u ovo vrijeme njemački garnizon koji se dobro zaštitio gradskim bedemima savladale su partizanske jedinice XI. dalmatinske brigade i jedinice II. POS-a. U tim bitkama za grad pored 165 poginulih i 55 ranjenih njemačkih vojnika, poginulo je sedam i ranjeno 29 partizana. Danas smo se u gradu Krku, kazuje Vasilić, prisjetili onih koji su za slobodu našeg otoka svoje živote položili na oltar domovine, a poznato mi je da su moje kolegice i kolege, načelnice i načelnici otočnih općina, u suradnji s Udrugom antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka, također posjetili spomen obilježja na svojim područjima, prisjetivši se poginulih otočana iz jedinica što su sudjelovale u Narodnooslobodilačkom ratu. Sloboda je naposljetku ostvarena, dodaje Vasilić, a iako se s pijetetom prisjećamo poginulih, na današnji dan moramo se veseliti upravo slobodi, jer kako se kaže i najopasnija sloboda bolja je od najmirnijeg ropstva. Ona ujedno predstavlja temelj svakog čovjeka, kako prema sebi, tako i prema drugima, ona je nešto bez čega danas ne bismo mogli živjeti, a nju su potvrdili i naši borci iz Domovinskog rata. Antifašizam je kao pokret, nakon punih 70 godina, preživio sve do danas, jer se i nadalje, zaključuje Vasilić, moramo držati njegovih vrijednosti, što znači zagovarati demokratsko i liberalno društvo bez segregacije i totalitarizma, bez nasilja i mržnje.
Kao Savez antifašističkih boraca Primorsko-goranske županije, navodi Tamarut, ovih dvadesetak dana proslavit ćemo oslobođenja pojedinih područja naše županije, što će završiti svečanom Akademijom u prigodi obilježavanja 70. obljetnice oslobođenja Rijeke koja će se, 04. svibnja,  održati u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca, a još jedno veliko druženje bit će, povodom proslave Dana pobjede, upriličeno u Zagrebu, i to 09. svibnja. Ako se prisjetimo 1945., nastavlja Tamarut, jedinice IV. armije na svome ratnom putu dobile su zadatak da oslobode naše krajeve, jednim dijelom krenuvši iz zaleđa Primorja, a drugim preko otoka. Naša mladost i otočani, Pažani, Rabljani i Krčani, bez obzira kojem sektoru pripadali, dali su značajan doprinos oslobođenju naše domovine, zato im i na ovaj način odajemo počast jer sloboda koju su omogućili značila je slavu i veselje te udarac temelja modernoj Europi. Međutim, u isto je vrijeme značila i tugu, jer u Drugom svjetskom ratu stradalo je ukupno 60 milijuna ljudi, zaključuje Tamarut.